Ko sme da licitira za državno zemljište?

Ko sme da licitira za državno zemljište?

Svake godine održava se licitacija za državno zemljište širom Srbije. Ipak, da li tu ima mesta za male poljoprivrednike i kako oni dolaze do svog komada zemllje pitali smo Jana iz Stare Pazove.

Kako Jan kaže, donešena mera jeste važna ali nadležni za poljoprivredno zemljište trebalo bi pravovremeno da reaguju u slučajevima kada poljoprivrednici planiraju da uđu u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta i da imaju na raspolaganju parcele koje su „pravilno nameštene za licitaciju; da ne bude nekog vida uzurpacije ili licitirane površine koje su već u nečijem posedu… Dosta tu ima zavrzlama“, kaže Jan, i dodaje da, po njemu, to zavisi od lokalne samouprave i da je svuda druga priča.

„Kod nas u Pazovi je takva situacija da nema puno prostora. Pojedinci licitiraju po nekim velikim ciframa i onda mali proizvođači nemaju mogućnost ulaska u državne parcele – to je jedna velika borba, začarani krug“, kaže Jan.

Ko sme da licitira za državno zemljište? - ©Agromedia

Protekla godina za ovog poljoprivrednika bila je zahtevna, ali i dobra. Ipak, osim nepravilnosti koje se tiču licitacije zemljišta, Jana muče još i cena i plasman šećerne repe na tržište.

„U ovoj priči poljoprivrede dosta je faktora koji značajno utiču u toku proizvodne sezone. Kada pogledamo, što se tiče vremenskih uslova, godina je dosta bila naklonjena proizvođaču i samoj proizvodnji. Imali smo određene količine padavina, nije bilo idealno u vidu rasporeda, ali količinski je dosta bilo, barem u ovom delu Srema odakle sam ja“, kaže Jan.

Prema njegovim rečima, pšenica, kao prva kultura, malo je omanula, ali to je bio problem još u jesen jer je taj period godine bio suv od početka. Na kraju se to koliko-toliko kompezovalo nekim osrednjim prinosom. Međutim, što se tiče drugih kultura, kao što su soja, suncokret, kukuruz, šećerna repa vreme ih je poslužilo i ko je uradio sve kako treba mogao je da posluje sa pozitivnim finansijskim efektom.

„Nadamo se da će i sledeća godina, ako ništa drugo, biti kao prethodna, da možemo da imamo neku perspektivu u bavljenju ovim poslom“, kaže Jan.

Ko sme da licitira za državno zemljište? - ©Agromedia


Kako sam kaže, problematika sa šećernom repom je kod otkupa, odnosno vrednovanja sirovine koju su proizveli, a to je faktor na koji oni ne mogu da utiču kao proizvođači.

„Kada bi sa druge strane, otkupne, bilo malo korektnije merenje i uslovi oko vrednovanja same robe, bilo bi sigurno bolje i ta kultura bi sigurno imala veću perspektivu. To je trka iz dana u dan; da ne kažem, ovde si završio sezonu ogorčen, treba da zasnivaš sledeću proizvodnju, a znamo da se repa zasniva još prilikom nabavke osnovnog đubriva. Sa te strane je – borba. Ti napraviš neki preduslov za tu kulturu, a postavlja se pitanje koliko će ona imati smisla, kolika će biti njena zastupljenost u setvenoj strukturi. Što se tiče ostalih kultura, tu je manje-više sve identična priča“, zaključuje Jan.

Sagovornik: Jan Lenjik, poljoprivredni proizvođač


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica