Savremena poljoprivredna proizvodnja suočava se sa sve većim izazovima. Klimatske promene, duži sušni periodi, visoke temperature i sve skuplji inputi nameću proizvođačima potrebu da menjaju tehnologiju proizvodnje i više pažnje posvete očuvanju plodnosti zemljišta. Jedan od pravaca koji sve više privlači pažnju poljoprivrednika jeste primena mikrobioloških preparata. Kakva su njihova iskustva i šta su primetili na svojim parcelama govorili su učesnici panela posvećenog tehnologiji kompanije Biofor.
Prvo ogledi, pa primena na svim površinama
Bojan Mojsa iz Gaja kaže da su on i njegov sin tri godine pratili rezultate primene Bioforove BTZ tehnologije na različitim tipovima zemljišta. Tek kada su se uverili u razliku, odlučili su da je uvedu na sve površine. Sada je primenjuju petu godinu u celokupnoj proizvodnji.
Možda vas zanima
Najvažniji pokazatelj za njih bio je prinos. Prema Mojsinim rečima, na tretiranim površinama imali su više pšenice, kukuruza i soje nego na kontrolnim delovima parcela.
Preparate su primenjivali uz redovne tretmane sredstvima za zaštitu bilja, pa nisu imali dodatni trošak posebnog prohoda prskalicom.
Mojsa navodi da je primetio promenu i tokom hladnih proleća, koja su u njihovom košavskom području česta. Ljubičastu boju na kukuruzu, koju je ranije povezivao sa otežanim usvajanjem fosfora pri niskim temperaturama, na svojim usevima više ne uočava.
Klima se MENJA, a zemljište traži DRUGAČIJI pristup!
Ista sorta, isto đubrenje, a rod izmeren na vagi
Za Bojana Mojsu iz Gaja u južnom Banatu odluka o primeni Bioforovih preparata doneta je nakon višegodišnjeg praćenja rezultata na oglednim parcelama. Tek kad su se uverili u efekte primene, on i njegov sin odlučili su da tehnologiju prošire na celokupnu proizvodnju.
Posebno ističe da su oglede radili pod istim proizvodnim uslovima uz kontrolne površine i merenje ostvarenih prinosa.
„Pa ja znam tačne rezultate jer smo tri godine radili oglede.“
Kako objašnjava, ogledi su obuhvatali oko 50 lanaca, odnosno približno 30 hektara, sa površinama pod pšenicom i kukuruzom.
Na parcelama su upoređivali tretirani i kontrolni deo, uz istu sortu ili hibrid, jednako đubrenje i ostale uslove proizvodnje.
Požnjeveni rod merili su na vagi. Prema njegovim merenjima, razlika u korist tretiranih površina iznosila je:
- Pšenica: oko 400 kilograma više po lancu, u sve tri godine praćenja.
- Kukuruz: od 300 do 350 kilograma više po lancu.
- Soja: do 200 kilograma više po lancu.
Mojsa je naglasio da pod lancem podrazumeva površinu od oko 57 ari. Nakon trogodišnjeg poređenja prešli su na primenu tehnologije na kompletnim površinama.

Brže nicanje i lakša obrada zemljišta
Iskustva drugih poljoprivrednika pokazuju da se značaj primene mikrobioloških preparata ne ogleda samo u ostvarenom prinosu. Posebna pažnja posvećuje se strukturi zemljišta, razgradnji žetvenih ostataka i stvaranju povoljnijih uslova za naredne proizvodne cikluse.
Štefan Belu iz Vladimirovca, koji obrađuje oko 300 hektara, već nekoliko godina primenjuje različite preparate kompanije Biofor, a svoju proizvodnju usmerava ka regenerativnoj poljoprivredi.
Belu je master inženjer zaštite bilja. Posle završetka fakulteta želeo je da na gazdinstvu primeni nova znanja i uvede rešenja koja bi mogla da unaprede proizvodnju.
Saradnju sa Bioforom započeo je preko njihovog predstavnika za teren, a prvi preparat koji je koristio bio je BioPlug. Već naredne sezone, kaže, primetio je brže nicanje narednog useva i lakšu obradu zemljišta.
U to vreme još su koristili plugove. Danas su odustali od oranja i proizvodnju postepeno usmeravaju ka regenerativnoj poljoprivredi. Belu smatra da im Bioforovi preparati mogu pomoći da lakše prođu kroz taj prelazni period, dok se menjaju osobine zemljišta.
Zadovoljni iskustvom, iz godine u godinu povećavali su površine na kojima primenjuju BioPlug.
Različiti preparati prema kulturi i vremenu primene
Posle BioPluga, Belu je počeo da koristi i BioEho u uljanoj repici. Prema njegovom iskustvu, najbolje rezultate dobijao je kada je tretman obavljao rano u proleće, na početku kretanja vegetacije, kako bi bilo dovoljno vremena da se efekti primene ispolje.
Na gazdinstvu koriste i Nitrogenius, koji mu se, kako kaže, najbolje pokazao u suncokretu. U proizvodnju su uključili i Biofor Active, dok BioGnezdo primenjuju za tretman semena.
Belu je istakao da se njegova zapažanja podudaraju sa iskustvima koja su na panelu izneli drugi proizvođači.

Iskustvo iz Slovenije: Puniji klas i ujednačenija zrna
Da interesovanje za ovakva rešenja nije ograničeno samo na domaće tržište potvrđuje iskustvo Andreja Serta iz Slovenije koji sa Bioforovom tehnologijom radi više od 10 godina.
Sert u proizvodnji pšenice koristi Biofor Active i BioPlug. Kao najvidljivije promene izdvaja bolju popunjenost klasa i ujednačenija zrna. Slična zapažanja ima i kod kukuruza, gde navodi bolju popunjenost klipa do vrha.
„Meni je klas do kraja pun“, rekao je Sert.
Posebno je ukazao na uslove u kojima su usevi ove godine rasli. Pored suše, problem su predstavljali i toplotni talasi, sa temperaturama iznad 30 stepeni koje su trajale deset do četrnaest dana.
U takvim okolnostima, prema njegovom iskustvu, važni su i način obrade zemljišta i tehnologija koju proizvođač primenjuje tokom sezone.
Očuvanje zemljišta kao ulaganje u naredne sezone
Za poljoprivrednike koji dugoročno razmišljaju o svojoj proizvodnji očuvanje zemljišta postaje jednako važno kao i ostvarivanje visokih prinosa. Upravo zato iskustva proizvođača koji već godinama primenjuju mikrobiološke preparate predstavljaju značajan izvor informacija za sve one koji razmišljaju o unapređenju tehnologije proizvodnje i očuvanju prirodnih resursa.


Komentari