Društvene mreže su često prepune dezinformacija o tome kako unaprediti zdravlje, a razni trikovi za poboljšanje varenja i crevnog mikrobioma nisu izuzetak. Istina je da zdrava, izbalansirana ishrana zasnovana pretežno na celovitim biljnim namirnicama može značajno smanjiti rizik od bolesti, ali mnogi ljudi se i dalje previše oslanjaju na ultraprerađene proizvode i unose premalo vlakana.

Istovremeno, stopa raka debelog creva raste kod osoba mlađih od 55 godina i on je sada vodeći uzrok smrti od raka u ovoj starosnoj grupi. Tačan razlog nije potpuno jasan, ali se pretpostavlja da ulogu imaju i faktori okoline i način života.
Možda vas zanima
Povodom Meseca svesti o raku debelog creva, dr Rošini Radžapaksa, gastroenterolog sa NYU Langone Health, podelila je neke od najčešćih mitova o zdravlju digestivnog sistema i šta bi ljudi trebalo da prestanu da veruju.
MIT: Limun voda „detoksikuje“ želudac
Limun voda ne detoksikuje organizam jer tu funkciju obavljaju jetra i bubrezi, objašnjava dr Radžapaksa.
Ipak, kiselina iz limuna može pomoći varenju tako što podstiče lučenje žuči i želudačnih sokova, dok voda doprinosi hidrataciji.
Zagrevanje vode verovatno nema poseban efekat, ali ako vam prija, nema razloga da je ne pijete tako.

MIT: Nikada ne možete uneti previše vlakana
Ako prebrzo povećate unos vlakana, to može izazvati nadutost i bol. „Takođe, ako ih ne unosite uz dovoljno vode, vlakna se mogu zgusnuti u crevima i izazvati zatvor“, kaže doktorka.
Preporuka je unos od 25–30 grama vlakana dnevno, što doprinosi snižavanju holesterola, kontroli telesne težine i regulaciji šećera u krvi. Unos povećavajte postepeno – oko 5 grama više svake nedelje.
MIT: Probiotici trajno popravljaju crevnu floru
„Probiotike (dobre bakterije) potrebno je uzimati kontinuirano kako bi održali ravnotežu u crevima. Ako prestanete, postoji velika verovatnoća da će se mikrobiom vratiti na prethodno stanje“, kaže dr Radžapaksa.
Njene preporuke uključuju jogurt, kiseli kupus, miso, kimči i kefir. Dodaci ishrani sa probioticima treba da se uzimaju redovno, prema uputstvu.
PFAS – „večne hemikalije” koje ugrožavaju zdravlje ljudi i prirode!
MIT: Ako sumnjate na celijakiju, odmah izbacite gluten pre testiranja
„I krvni test i endoskopski pregled mogu dati lažno normalne rezultate ako izbacite gluten, zato nastavite da ga konzumirate dok ne obavite testiranje“, objašnjava doktorka.
Simptomi celijakije uključuju nadutost, dijareju, umor, osip i bol u stomaku. To je autoimuna bolest koja se može pojaviti i u odraslom dobu, čak i ako ste ranije godinama konzumirali gluten bez problema.
MIT: Gorušica je jedini simptom refluksa
Ne osećaju svi gorušicu. Neki imaju tzv. „tihi refluks“, sa simptomima poput čišćenja grla, kašlja, bola u grlu, podrigivanja, lošeg zadaha ili otežanog gutanja. Kod nekih su simptomi toliko blagi da ih primete samo stomatolozi ili ORL lekari.

MIT: Ljuta hrana izaziva čir na želucu
Ljuta hrana ne izaziva čir, ali može iritirati već postojeći i pojačati bol. Većinu čireva izaziva bakterija H. pylori, česta infekcija koja se obično stiče u detinjstvu i može ostati neaktivna do odraslog doba.
Drugi najčešći uzrok su nesteroidni antiinflamatorni lekovi poput ibuprofena i aspirina, koji mogu oštetiti sluzokožu želuca.
MIT: Većina karcinoma debelog creva je nasledna
Oko 70–80% slučajeva raka debelog creva nije povezano sa porodičnom istorijom, što znači da bi svi trebalo da idu na preventivne preglede, bez obzira na genetiku.
Preporučena starost za početak skrininga je 45 godina, ali ranije ako postoje simptomi poput krvarenja, promena u pražnjenju creva, bolova u stomaku, gubitka težine ili anemije.
„Sve češće viđamo mlađe osobe sa ovim oboljenjem, zbog čega je skrining važniji nego ikad. Kolonoskopija i dalje ostaje zlatni standard“, zaključuje dr Radžapaksa.
Izvor: Today.com



Komentari