Kako se pravi brendi od jabuke

Kako se pravi brendi od jabuke

Očekivani dobar rod jabuke ove godine, može napraviti problem voćarima. Po pravilu, velika ponuda i dobar rod voća obaraju cenu jer je ponuda velika, pa voćari često zarade tek toliko da pokriju troškove, a nekad ni toliko.

Brendi © Pixabay

Poljoprivreda je visoko konkurentna grana što znači da uticaj proizvođača ne cenu ne može biti velik kao u industriji. Zbog toga se često dešava da i pored dobrog roda, cena ne bude zadovoljavajuća za voćare. Uzrok tome je što je dobar rod bio svim voćarima, pa je ponuda na tržištu velika što vodi padu cena.

Ovakva situacija se može očekivati ove godine jer se, prema najavama Republičkog zavoda za statistiku, očekuje veliki rod jabuke.

I dok se voćari muče da vrate uložen novac, a zaradu često samo sanjaju, postoje načini da se dobar rod iskoristi ekonomičnije. Ovi mehanizmi se ne koriste u dovoljnoj meri u cilju ublažavanja posledica pada cena.

Rešenje može biti pravljenje brendija umesto klasične voćne rakije.

Prednosti pravljenja kalvadosabrendija od jabuke ili kruške koji je ime dobio po regiji u Normandiji u kojoj je nestao – su brojne. Pre svega, dobar rod se koristi kao sirovina za pravljenje proizvoda više dodate vrednosti koji nema mnogo konkurenata u Srbiji. Kalvados se dovoljno razlikuje od voćnih rakija da ne bude u istoj kategoriji sa njima.

Koja je razlika između brendija i rakije?

U pripremi za pravljenje rakije, voće se usitni, izmulja i ta smesa voćnih sokova i pulpe – kljuk – se ostavi u kace u kojima fermentira. Posle fermentacije, kljuk se stavlja u kazane i peče se rakija. Posle prvog pečenja, rakija je slaba, u narodu se kaže i meka rakija. Takva rakija se zatim ponovo peče i dobija se prepečenica koja je jača.

Jabuke © Pixabay

Brendi, sa druge strane, je destilat vina. Dakle od sirovina se prvo napravi vino. Voće se usitni, iscedi se sok, a pulpa ukloni. Sok se ostavi da fermentira i na kraju se dobija vino. Ako umesto grožđa za ovaj proces koristimo jabuke ili kruške, dobićemo jabukovo tj. kruškino vino koje se još naziva cider ili sajder.


Da bismo dobili brendi, vino prolazi kroz još jedan proces destilacije. Koristeći jezik rakije, ovaj proces bi se zvao prepek. U regiji Konjak u Francuskoj, da bi se dobio istoimeni brendi od grožđa, vino prolazi kroz dve destilacije tj. dva prepeka, dok u regiji Armanjak vino prolazi samo kroz jednu destilaciju. Naravno, kao i kod rakije, važi pravilo da se zadržava samo srce destilata.

Sva tri brendija koja su pomenuta, dva grožđana (konjak i armanjak) i jedan od jabuka i kruški (kalvados) posle destilacije tj. pečenja moraju da odleže u hrastovim buradima barem dve godine.

Od soriti jabuka koje su prisutne u Srbiji, za proizvodnju kalvadosa se preporučuju zlatni i crveni delišes, ali i druge sorte mogu dati zanimljive rezultate.


Ako stanje na tržištu bude takvo da cena jabuka bude niska, voćari treba dobro da razmisle o tome da li će dozvoliti da njihov trud propadne ili se proda za budzašto. Mnogo je bolje iskoristiti situaciju, uložiti još malo truda i napraviti proizvod koji nema veliku konkurenciju na tržištu Srbije, a mogao bi da oživi već ustajalu tradicionalnu ponudu domaćih voćnih rakija.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica