Ovogodišnji rod PROSEČAN- Prinos pšenice na većini njiva JEDVA 5 t/ha!

Ovogodišnji rod PROSEČAN- Prinos pšenice na većini njiva JEDVA 5 t/ha!

Žetva, ozimih strnih žita u Kolubarskom okrugu, uveliko je počela. Kombajni su najpre ušli u njive pod ječnom, nakon čega su pali i prvi otkosi pšenice, koja je minule jeseni zasejana na 14.100 hektara. Stručnjaci za ratarstvo kažu da će ovo biti godina sa prosečnim prinosom hlebnog zrna, do pet tona po hektaru.

crveni kombajn i dva čoveka na njemu

Na to je prema rečima Snežane Stojković Jevtić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe ”Valjevo” uticalo poskupljenje inputa za proizvodnju pre svega mineralnih đubriva, na kojima su ratari morali da štede, zatim nepovoljne vremenske prilike u periodu setve koja je jednim delom odrađena van optimalnog roka, ali i usitnjene parcele i zastarela mehanizacija.

”U fazi nalivanja zrna do žetve nisu poželjne padavine, jer svaka kiša odnese deo kvaliteta, tu pre svega mislim na hektolitar koji je jedan od parametara kvaliteta pšeničnog zrna. Na našim parcelama ove godine očekujemo prosečne prinose, između četiri i po i pet tona po hektaru. Svakako da će biti i mnogo većih prinosa, od šest do osam tona, ali na parcelama na kojima su prizvođači primenili sve neophodne agrotehničke mere”, navodi Stojković Jevtić, savetodavac za ratarstvo.

Luka Jovčić, zemljoradnik iz Bajevca kod Lajkovca ječam, ovas, pšenicu, tritikale zasejao je na blizu osam hektara, od čega pšenica zauzima najveće površine. Mada na parcelama, kako kaže primeni svu preporučenu agrotehniku i zaštiti useve od bolesti i štetočina, prinosi ipak zavise od vremenskih uslova.

džakovi đubriva na njivi

”Prošle godine sam imao preko sedam tona po hektaru pšenice, a ima godina kada jedva bude i tri tone, međutim kada ovršem pet tona to je dobro. Poslednjih godina pšenicu dosta koristim i za stočnu ishranu, menjam za stočno brašno, a lane sam prodao 10,5 tona u zrnu po 22 dinara. Trenutno nije isplativo ni kada se koristi za ishranu životinja, već je bolje prodati po 30 dinara kilogram. Cena mleka nažalost je nikakva, po litru 35 dinara uz premiju koju još nisam dobio”, kaže Jovčić.

Strna žita, ali i uopšte ratarske kulture u ovom kraju Srbije najviše se gaje za stočna hraniva, jer ovo nije ratarski kraj, naročito teritorija Valjeva, Osečine, Mionice, Lajkovca i Ljiga, osim Uba, gde se gde na većim površinama gaje strna žita.

U odnosu na pre nekoliko decenija, kada je pšenicom sejano preko 20.000 hektara u Kolubarskom okrugu, setvena površina je dosta smanjena. Međutim, sa trenutnih oko 14.000 hektara, koliko se ona kreće u poslednjih petanestak godina, ipak je zadovoljavajuće obzirom da je u početkom devedesetih godina prošlog pšenica u Kolubarskom okrugu sejana na svega 7.000 hektara.


žetva pšenice na njivi traktor

”Proteklih nekoliko godina povećano je interesovanje poljoprivrednih proizvođača za setvu strnih žita pre svega pšenice iz više razloga. Pšenica je dobar predusev drugim kulturama, pošto je ona gust usev koji čisti parcele, naročito od višegodišnjih korova. Skroman je potrošač mineralnih đubriva, a ako se uzme u obzir da se na ovdapnjim pracelama uglavnom smenjuju kukuruz i pšenica, na neki način zemljište ”odmari” i čuvaju mineralne i hranjive materije za kukuruz”, objašnjava Snežana Stojković Jevtić.

Inače, uz dosadašnja ulaganja u proizvodnju, poljoprivredni proizvođači koji ne poseduju kombajn, za žetvu jednog hektara moraće da izdvoje između 130 i 150 evra, što je znatno više nego pre godinu dana.


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica