Svet poljoprivrede Prodavnica

Plodored u povrtarstvu najznačajnija mera u zaštiti bilja

Za razliku od monokulture koja predstavlja gajenje iste poljoprivredne kulture na istoj parceli duži niz godina, plodored podrazumeva smenjivanje useva u vremenu i prostoru. Plodored je ujedno i jedna od najznačajnijih agrotehničkih i preventivnih mera u zaštiti povrća od prouzrokovača biljnih bolesti, štetočina i korova.

 

Plodored najznačajnija mera u zaštita bilja - © Pixabay

Najveći problem sa monokulturom je taj što dovodi do postepenog narušavanja strukture i plodnosti zemljišta, kao i nagomilavanja korova, bolesti i štetočina. Sve to dovodi do smanjenja prinosa i povećanja rizika kao i troškova proizvodnje. Gajenjem poljoprivrednih kultura u pravilnom plodoredu eliminišu se štetne posledice monokulture. Pravilnim plodoredom čuva se zemljište, smanjuje zakorovljenost kao i pojava bolesti i štetočina.

9 zlatnih pravila plodoreda u organskoj proizvodnji

Izbor preduseva zavisi od bioloških osobina biljaka, sklonosti ka istim patogenima, potrebe za obradom, hranjivim materijama kao i za vodom. Pravilno je da biljke koje imaju zajedničke bolesti i štetočine treba razdvojiti u dužem vremenskom periodu. U plodoredu treba voditi računa i o smenjivanju kultura koje zahtevaju pliću obradu sa kulturama koje zahtevaju nešto dublju obradu.

Plodored najznačajnija mera u zaštita bilja - © Agromedia

Plodored se planira na osnovu zahteva povrtarskih kultura prema obradi zemljišta, đubrenju, stajnjaku i predusevu. U odnosu prema đubrenju stajnjakom, povrće delimo u tri grupe:

  1. Vrste koje se obično đubre stajnjakom u većim količinama (kupusnjače, paprika, paradajz, plavi patlidžan, celer, beli luk);
  2. Vrste sa manjim zahtevom za stajnjakom i gaje se druge godine posle unošenja stajnjaka (korenaste vrste, crni luk, salata, spanać, rotkva, rotkvica);
  3. Vrste koje obogaćuju zemljište azotom (grašak, boranija, pasulj, bob).

U intenzivnom plodoredu razlikujemo predkulturu, najčešće su to neke rane prolećne ili ozime vrste kao što su salata, spanać, rotkvica, rani krompir, mladi luk. Takođe,  glavnu kulturu koja ima najdužu vegetaciju (paprika, paradajz, kupus, crni luk) i naknadnu kulturu koja se gaji posle glavne kulture (salata, spanać, mladi luk).

Plodored najznačajnija mera u zaštita bilja - © Agromedia

Ukoliko postoji mogućnost, preporučuje se povremeno uvođenje naknadnih useva za zelenišno đubrenje jer se na taj način proširuje plodored, a istovremeno se obogaćuje zemljište organskom materijom.

Autor: dipl.inž. Snježana Vujinović

Komentari