Kada zakoni i propisi koče razvoj, sela propadaju

Kada zakoni i propisi koče razvoj, sela propadaju

“Ti si stalno na terenu i među ljudima! Imaš li nekoga tko bi kupio moje krave? Većinu ih prodajem”. Ove riječi čovjeka iz Korenice trgnuše me iz misli koje sam sebi nametnuo odbijajući sebi priznati da je situacija toliko loša.

Stoka © Miroslav Mašić

Već slijedeći poziv ovog čovjeka nakon desetak dana, donio je informaciju da je veliki dio krava već prodan. Ovdje se radi o jednom od najvećih poljoprivrednika koreničkog kraja, koji je bio prinuđen prodati veći dio svojih krava pošto nakon višegodišnjeg traženja nije uspio dobiti dodatno poljoprivredno zemljište da bi osigurao hranu i ispašu za svoje krave.

Istraživajući malo tu temu dolazimo do informacija da je nakon promjene zakona u Hrvatskoj, općinama i gradovima ostavljen dodatni rok da se donese novi program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. I opet informacije koje nas bacaju u razmišljanje. Ogromnom broju općina i gradova programi su vraćeni na dopunu i doradu zbog nedostataka što direktno znači još nekoliko mjeseci čekanja i isčekivanja. Pitanje je koliko je još ljudi kao što je ovoj čovjek iz Korenice rasprodalo svoje krave pošto više nisu mogli čekati još jedan program i dodatne rokove?

Tov junadi: Čak 80 odsto troškova odlazi na ishranu

Da apsurd bude veći, među općinama koje još nemaju završen program raspolaganja poljoprivrednog zemljišta je veliki broj i onih sa povratničkih područja u kojima je najčešće poljoprivreda jedino zanimanje i putem koje povratnici osiguravaju golu egzistenciju u polupustim selima Like, Dalmacije, Banije i Korduna.

Krdo © Miroslav Mašić

Prethodni zakon o poljoprivrednom zemljištu, te rupe u zakonu osigurali su pojedincima upisivanje tuđih parcela poljoprivrednog zemljišta koje se ne koriste bez bilo kakvog ugovora, dokumenta ili bez bilo kakve novčane nadoknade stvarnom vlasniku zemljišta. Na taj način pojedinci na ovim područjima uzimaju ogromne državne poticaje na takvo zemljište, a slobodnog zemljišta gotovo da više i nema. Stanje na terenu je takvo da u svakom gradu ili općini postoji jedan ili dva takva posjednika, koji su zauzeli gotovo kompletno zemljište, a domaći čovjek koji bi išao na povećanje svoje proizvodnje teško dolazi i do hektara slobodnog zemljišta. Tu priča počinje i završava, i sve ostaje u začaranom krugu.

Šta se koristi za proizvodnju goveđeg želatina i kolagena?

U većini povratničkih krajeva poljoprivreda je najčešće jedino zanimanje ljudi, a svako daljnje razvijanje i proširenje proizvodnje malih poljoprivrednika staje na temi nedostatka poljoprivrednog zemljišta.

Ova situacija postaje sve veći problem, a u međuvremenu sela puste i nema naznaka da bi se nešto u skorije vrijeme moglo promjeniti. U međuvremenu se stanovništvo rapidno smanjuje, a pored demografske problematike, ovo stanje će jako brzo utjecati i na ukupan razvoj ovih krajeva koji će sasvim stati ukoliko se nešto hitno ne napravi i ne pokrene po ovom pitanju.

Problem bez rešenja © Miroslav Mašić

Naime, po zakonu već na proljeće 2020. godine u Hrvatskoj bi se trebao održati slijedeći popis stanovništva. Od prethodnog popisa većina ljudi koji žive na relaciji Hrvatska-Srbija je izgubila lične dokumenta i prebivalište u Hrvatskoj, a popis stanovništva po novim pravilima će pokazati katastrofalno demografsko stanje u povratničkim općinama.

Ukoliko se dogodi da neke općine padnu na 500 stanovnika i to se verificira već slijedećim popisom stanovništva, ostaje pitanje kakav razvoj te općine da očekuju. Tko će financirati infrastrukturu općini koja ima manje od 500 ljudi? Država sigurno neće, a novac iz programa Ruralnog razvoja će kao i do sada ostati neutrošen pošto na ovim područjima nema ljudi koji se bave sa pisanjem tih projekata. Nije ih bilo ni prije, a sve ove godine nitko se nije potrudio da obuči i stvori takve ljude.

Zašto je važna deratizacija stočnih objekata

Začarani krug se nastavlja i nitko ne traži izlaz iz njega. Popis stanovništva se približava, a slijedeća godina je izborna, a održavaju se izbori za Europski parlament, ali i za manjinska vijeća. I jedni i drugi izbori su važni za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i teško je očekivati da će se netko u izbornoj godini baviti sa temama kao što je poljoprivredna proizvodnja, nedostatak poljoprivrednog zemljišta, ali i sa tim što tamo neki čovjek u Korenici ili u nekoj drugoj sredini rasprodaje svoje krave.

Umjesto toga, sela i dalje puste, stanovništvo se i dalje smanjuje ili odlazi u treće zemlje, a odgovora na ovaj gorući problem još uvijek nema. Za početak bi možda bilo dobro i da sami sebi priznamo da imamo problem i da problem iz dana u dan postaje sve veći i ozbiljniji. Svaki dan odlaganja suočavanja sa činjeničnim stanjem otežava bar pokušaj riješavanja svega ovoga.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica