Nagrađeni mladi poljoprivrednici

Nagrađeni mladi poljoprivrednici

U okviru priprema za savetovanje poljoprivrednika, agronoma i savetodavaca „Dobar dan, domaćine“, koje se održava 21. i 22. januara, novosadski Poljoprivredni fakultet dodelio je priznanja šestorici mladih poljoprivrednika koje su predložili agrarni novinari.
 

Mladi poljoprivrednici za katedrom poljoprivrednog fakulteta - foto: Petar Kocić

 

Priznanja su dobili: Mladen Popov iz Ostojićeva kod Čoke, Petar Rakić iz Bačinaca kod Šida, Kornel Kopas iz Kevija kod Sente, Tihomir Tufegdžić iz Salaša Noćajskog kod Sremske Mitrovice, Danijel Došlja iz Banatskog Novog Sela kod Pančeva i Nebojša Radnić iz Starog Žendika kod Subotice.
 

Gazdinstvo dvedesetdvogodišnjeg Mladena Popova zapravo je porodična zadruga u kojoj zajedno radi sa bratom Markom i ocem Dragutinom.

„Na oko 300 hektara zemlje bavimo se ratarskom, stočarskom i povrtarskom proizvodnjom“, kaže Mladen. „Najviše sejemo suncokret, kukuruz, šećernu repu i pšenicu, ali i industrijsku papriku i lubenice.“
 

Mladen Popov - foto:  Petar Kočić


„Od stočarstva držimo samo ovce, što se trenutno najviše isplati. Imam umatičenih sedamdeset grla i planiram da stado još povećam jer mislim da ovčarstvo ima budućnost. Pod zalivnim sistemom imam deset jutara industrijske paprike i osam jutara lubenica. Proizvodnju paprike ugovaram sa prerađivačima, lubenice prodajem maloprodajnim trgovinama severnog Banata, a ratarske proizvode uglavnom koristim za stočnu hranu.“


Petar Rakić
ima dvadeset i pet godina i uspešno je povezao ratarstvo i svinjogojstvo.

„Imam pedeset krmača i godišnje utovim 500 svinja. Pored mojih 20, u zakupu obrađujem još 50 hektara zemlje. Radio bih i više zemlje, ali su kod nas arende skupe. S druge strane, ne mogu da koristim državnu zemlju po pravu prečeg zakupa za stočare jer mi opština uvek nudi nekvalitetne parcele koje su pri tom i 50 kilometara udaljene od mog sela.” 
 


Novinar Slaviša Dabižljević i Petar Rakić - foto: Petar Kočić


Soju, kukuruz i pšenicu
gajim pre svega za hranu na mojoj farmi. Sejao sam i šećernu repu, ali sam od nje odustao jer u poslednje dve godine jako je loš otkup. Šećerane znaju i polovinu prinosa da odbiju na nečistoću. Ali ja nisam razočaran u poljoprivredu. Optimista sam i neću odustati od tog posla
“, poručuje Rakić.

Nakon završetka srednje poljoprivredne škole Kornel Kopas je odlučio da se posveti porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu i da živi na salašu koji mu je dedovina.


Imam svu potrebnu mehanizaciju, pa ukupno radim 150 hektara zemlje u atarima pet sela severne Bačke i Banata. U ratarstvu primenjujem i konzervacijsku i klasičnu obradu zemlje. Uglavnom proizvodim pšenicu, kukuruz i suncokret, nešto malo šećerne repe i ponekad sirak za metle.”
 

Prof dr Branko Marinković i Kornel Kopas - foto: Petar Kočić



Prošla godina je bila lošija nego prethodna, ali u poljoprivredi ne možete da se ravnate prema jednoj godini. Pravi efekti mogu da se računaju samo na period od tri do pet godina. Nikada ne mogu da procenim šta je najisplativije da radim pa zato uvek sejem više kultura, jer kad izgubiš na na jednoj, na drugoj dobiješ. Imam 32 godine. Uskoro ću zasnovati porodicu i planiram da povećavam svoje gazdinstvo
, priča nam Kopas.


Najmlađi
među dobitnicima priznanja novosadskog Poljoprivrednog fakulteta je petnaestogodišnji Tihomir Tufegdžić koji je učenik prvog razreda srednje poljoprivredne škole u Sremskoj Mitrovici. On aktivno na porodičnom imanju pomaže ocu koji mu je već sad poverio da i finansijski vodi svinjogojstvo.

Iako je bila sušna godina, imali smo dobar prinos kukuruza“, priča mladi poljoprivrednik iz Mačve. „Prošle godine sam prodao tri ture svinja po jako dobroj ceni, kao i dve ture bikova. Bilo je i nešto jagnjadi. Sve to nam je bilo značajno jer smo od tih para mogli da obezbedimo hranu za goveda koju smo zbog suše morali da dokupljujemo.“
 

Tihomir Tufegdžić - foto: Petar Kočić


Moj radni dan je jako zanimljiv. Na primer, sutra mi dolaze veterinari da beležimo svinje. Posle idem da pomognem komšiji da zatvori ovce jer su najavili jaku zimu. U tome dođe mrak i vreme da se namiruje stoka. Uveče na kompjuteru igram jednu dobru poljoprivrednu igricu i to me jako razvedri.”

Leti mi je jako dugačak dan. Ustanem ujutru u četiri i idem da pomažem taji jer kad se podigne sunce, budu velike vrućine pa ne može ništa da se radi. Kupili smo nov kombajn sa klimom. To mi mnogo znači pošto sam mlad i ne valja mi da se trujem u prašini. Tako ceo dan vršem kada je leto. Brzo mi prođe dan i uvek sam nasmejan jer volim to čime se bavim.“


Danijel Došlja
je rođen 1993. godine i završio je poljoprivrednu školu. Na 100 hektara svog imanja uzgaja kukuruz i suncokret, a jesenas je posejao i pšenicu.

 

Prof dr Dragana Latković i Daniel Došlja - foto: Petar Kočić


„Imam sve poljoprivredne mašine pa pružam uslugu i komšijama. Shvatio sam da otkupljivači stalno nastoje da zarade više od proizvođača, pa na njih ne računam. Kukuruzom snabdevam sela ispod Avale pa tako zaradim po kilogramu 4-5 dinara više nego da ga prodajem otkupljivačima i takozvanim organizatorima proizvodnje.”

Od pokrajinskog Fonda za razvoj dobio sam podršku za kupovinu mehanizacije, a sada čekam novi konkurs jer želim da kupim adapter za kombajn i savremenu prskalicu. Svim poljoprivrednicima poručujem da bez potpune primene agrotehničkih mera ne računaju na dobre prinose i zaradu.“


Nebojša Radnić
je rođen 1983. godine. Na 100 hektara svoje zemlje bavi se ratarskom proizvodnjom koju delom koristi kao stočnu hranu za farmu na kojoj ima 100 krmača i 2.500 tovljenika.

 

Nebojša Radnić - foto: Petar Kočić

Problem sa niskom cenom tovljenika pokušavam da ublažim sopstvenom proizvodnjom stočne hrane i korišćenjem jeftinijih proteinskih hraniva. Ali, jako je teško, jer država nedovoljno štiti domaće svinjarstvo. Uvoz svinja i mesa iz zemalja sa visokim subvencijama naneće velike štete domaćem stočarstvu koje u tako neravnopravnoj tržišnoj utakmici ne može da bude konkurentno“, vajka se Nebojša, ali ipak ne odustaje od proširenja farme. Želja mu je da konačno počne proizvodnju prasadi i tovljenika za poznatog kupca.

Inače, ova priznanja nisu imala takmičarski karakter. Prema rečima direktorke Departmana za ratarstvo i povrtarstvo, dr Dragane Latković, Poljoprivredni fakultet je imao nameru da ukaže na dobre primere iz prakse i da promoviše bavljenje poljoprivredom i ostanak na selu mladih ljudi.

Sagovornici:
Mladen Popov iz Ostojićeva kod Čoke
Petar Rakić iz Bačinaca kod Šida
Kornel Kopas iz Kevija kod Sente
Tihomir Tufegdžić iz Salaša Noćajskog kod Sremske Mitrovice
Danijel Došlja iz Banatskog Novog Sela kod Pančeva
Nebojša Radnić iz Starog Žendika kod Subotice

Autor fotografija: Petar Kočić

 

 

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica