NISU APRILSKE ŠALE

NISU APRILSKE ŠALE

Verovanje da svaki đavo trči na poljoprivrednike potvrdilo se bezbroj puta. U svim vremenima, situacijama i okolnostima. Naravno, taj đavo ne dolazi iz radoznalosti ili kakve dosade, već zbog interesa. Tamo gde ima hrane i sirovina za nju ima i para. Još kada se zna da su poljoprivrednici pošteni, ali i često naivni ljudi, to je prilika da mnogi takozvani biznismeni, preduzetnici, poslovni ljudi i prateća pešadija prevaranata napune sopstvene bisage. Oni koji su robu proizveli bivaju izigrani i praznih dzepova.

Stanje u poljoprivredi

 

više od ostog autora

ORDENJE

Pljačkaška linija traje decenijama a poslednja nada i spas za poljoprivrednike nestali sa uništavanjem zadrugarstva i rasprodajom poljoprivrednih kombinata i većih agrarnih kolektiva i sistema. Nije ovo krituka privatizacije i ostalih oblika svojinske transformacije, već opšte hajdučije i bezakonja koji su dominirali tokom takozvane ekonomske tranzicije.

U ovakvim prilikama uvek se setim „Srbijanke“ iz Valjeva koja je prodata inostranom biznismenu sa poternice. Ubrzo potom sve linije ovog prehrambenog kombinata isečene su i završile kao sekundarne sirovine. Nekoliko miliona evra od te prodaje država je upotrebila za kupovinu socijalnog mira. Možda, i za nešto drugo. Ko to zna?! Poljoprivrednici celog Kolubarskog okruga time su izgubili tačku oslonca.Koga za to briga?

LOPOVE POLITI IZMETOM

Bila je do skoro javna tajna da je privatna firma PDM Agro-fruit d.o.o. Pudarci u opštrini Grocka, ojadila na stotine proizvođača voća iz cele Srbije. Dugovanja voćarima su nekoliko milijardi dinara, koja po svemu sudeći, neće biti isplaćena a što je uz razne pravne, statusne i finansijske gimnastike ocenjeno kao zakonito. Vlasnici navedene firme su aktuelni predsednik opštine Grocka koji je u međuvremenu upravljačka prava preneno na svog sina.

Među desetinama komentara na društvenim mrežama na ovaj slučaj, posle pisanja nedeljnika „Radar“, kako ogorčenih poljoprivrednika tako i građana izdvojili smo za ovu priliku jedan koji je ponuđen kao „rešenje“ problema. Autor komentara kaže: “Svaki poljoprivrednik ima traktor-osočaru pa da istu napune iz septičke jame i isprazne ih u dvorište firme koja im duguje novac. Da tu radnju ponavljaju svakog dana, sve dok ne dobiju i poslednju paru za predatu robu. Klin se klinom izbija“ – zaključio je.

Loš miris, smatraju autori komentara, dodatno bi eksponirao drsko džeparenje proizvođača voća koje niko nije u stanju da zaštiti. Bolje reći ne želi. Bilo je i mnogo radikalnijih predloga kako uzvratiti „udarac“, ali smrad u našem jeziku ima jednu od najlošijih reputacija.

Znam da ovo neće utešiti oštećene voćare kao ni sve one poljoprivrednike koji imaju ili su imali slučna iskustva, jer oni nemaju vremena da se ćeraju po sudovima i da plaćaju papreno skupe usluge advokata. Moraju da trpe, gutaju knedle, ponižavaju se, ali i da idu dalje. Takvog su kroja.


SUBVENCIJE PREKO MALE  KRSNE

Dugo vremena izgovor za kašnjenje vozova bio je da su ih otpravnici uputili „preko“ Male Krsne koja je biula jedno od brojnih železničkih čvorišta. To se govori i u proteklih nekoliko nedelja o subvencijama čija isplata dobrano kasni. Najgore je što se to događa u jeku prolećne setve i vremenu za prihranjivanje ozimkih useva.

Prema nezvaničnim podacima, jer svi drugi su klimavi, više hiljada poljoprivrednika nije dobilo subvencije pre svih one uvećane po hektaru (18.000 dinara) a kasni i isplata povraćaja za akcize (50 dinara po litru) na gorivo. Inače, prema podacima koje je nedavno saopštilo resorno Ministarstvo za poljoprivredu isplate teku bez zastoja i od 316.000 gazdinstava subvencije je dobilo više od 270.000.

Iz nekoliko udruženja poljoprivrednika  kažu da je broj neisplaćenih mnogo veći i da ih kašnjenje dovodi u situaciju kreditnog zaduživanja i uzimanja robe, odnosno repromaterijala na „recku“ od prodavaca. Njima nije ni na kraj pameti da u Beograd dolaze sa „osočarama“, jer subvencije i druge državne podrške nisu ničiji dug prema njima, već deo poltitike i agrarne strategije za pomoć poljoprivrednoj proizvodnji koja je od vitalnog interesa za našu zajednicu.


DOČEK ZA SEZONCE I NOVU VLADU

Ko će pre stići: nova Vlada Srbije ili sezonski radnici koji su desna ruka domaćih poljoprivrednika pitanja su koja nikada ne gube interesovanje i aktuelnost. Iako obe okolnosti takođe idu „preko“ Male Krsne što zbog neprestanih izbora kao i jurnjave za što većim nadnicama kada su u pitanju sezonci, izvesno je, da će uskoro svako biti na svojoj poziciji i radnom mestu.

Zbog nezapamćeno visokih temperatura u februaru i martu mnoge agrarne kulture, pre svega voće, će vrlo brzo pristići za berbu. Prema podacima NALEDA (Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj) sa sezonskom radnom snagom u ovoj godini neće biti problema. Već ih je na spisku blizu 9.000 a taj broj će sa dolaskom leta biti višestruko uvećan.


Novost je, dodaju oni, jednino što domaćini treba da se naviknu i na „goste“ iz susednih, ali i jako dalekih zemalja kao što su Indija, Uzbekistan , Egipat i druge. Procenjeno je da će i Sporazum o slobodnom kretanju radne snage a u okviru „Otvorenog Balkana“ biti takođe značajna garancija da će sezonaca za poljoprivfredne radove biti dovoljno.

Posebno je značajno naglasiti da će svi oni koji se elektronski prijave imati zaštićen status uz sve druge vidove sigurnosti. Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju poslodavac će imati obavezu da redovno isplaćuje  zaradu pa sve do uplata doprinosa i poreza i to u visini minimalne cene rada. Novina je i to da ukoliko se sezonski radnik nalazi na evidenciji nezaposlenih neće se brisati sa spiska te ustanove niti će mu se obustavljati novčana prinadležnost koju tamo ostvaruje.

I JOŠ NEŠTO

I pored svih spoticanja, nepoštovanja i bezočnog podkradanja najstarija delatnost naše civilizacije, što jeste poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane, neće stati a još manje nestati. Najsavremenije tehnologije i veštačka intelegencija mogu da joj budu vodonoše. I ništa više!

Bez obzira koliko se na sve to ljutili futuristi poljoprivreda je živo stvorenje koje bez dodirivanja, negovanja, pa čak i razgovora sa ljudima, ne može uspešno da funkcioniše. Eto još jednog od hiljadu razloga da se posvećenici agraru mnogo više poštuju i prestane sa njihovim drskim prevarama i takozvanim „kraduckanjima“.

I tom prilikom pritrča mi u ispomoć jedna jevrejska mudrost. Ona kaže: ,,KADA IZGLEDA DA NEMA IZLAZA IZ NEKE SITUACIJE, IMAJU BAR ČETIRI“. Našim poljoprivrednicima, najćešće, je dovoljan samo jedan izlaz. To nije aprilska šala!!!

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica