Vetar u leđa budućem udruživanju: Uspešni primeri zadrugarstva

Vetar u leđa budućem udruživanju: Uspešni primeri zadrugarstva

Prva zemljoradnička kreditna zadruga nastala je 1894. godine u selu Vranovu nedaleko od Smedereva. Godinu dana potom, 1895. godine, u Smederevu je osnovan Savez srpskih zemljoradničkih zadruga. Kako danas izgledaju uspešni primeri zadruga u kolevci zadrugarstva, ali i šta se može od njih naučiti?

Prema podacima Agencije za privredne registre na teritoriji grada Smedereva definisano je prisustvo četrnaest zemljoradničkih zadruga, i to su: ZZ “Mihajlovac” Mihajlovac, ZZ “Pomoravlje” Smederevo, ZZ “Podunavlje” Smederevo, ZZ “14 oktobar” Saraorci, ZZ “Sloga” Lugavčina, ZZ “Ralja” Ralja, ZZ “Zelena bašta” Saraorci, Poljoprivredna zadruga “Agro zdravlje” Ralja, ZZ “Đorđe Savić 1896” Osipaonica, ZZ “Suvodol” Suvodol, ZZ “Agro biznis centar” Kolari, ZZ “Agrar Polet” Skobalj, Stočarska zadruga “Mali Đurica” Radinac, ZZ “Drugovac” Drugovac. U daljem izlaganju biće prikazani rezultati rada tri od četrnaest navedenih zadruga koje posluju na teritoriji grada Smedereva, “Zelena bašta” Saraorci, ZZ”Agro Polet” Skobalj i Stočarska zadruga “Mali Đurica” Radinac.

ZZ “Zelena bašta” Saraorci

Zadruga je osnovana 2007. godine od strane pet porodica, koje imaju dugu tradiciju u povrtarskoj proizvodnji. Zemljoradničku zadrugu osnovali su Kočić Mihajlo, Mladenović Goran, Stanojević Radiša, Matić Goran i Kočić Marko, koji su prepoznali zajednički interes udružili snage i započeli proizvodnju korišćenjem pretežno sopstvenih sredstava. Naime, cilj osnivanja zadruge bio je da se ukrupni proizvodnja zbog lakšeg plasmana proizvoda na tržište, kao i da se obezbedi bolji kvalitet proizvoda.

U zadruzi se organizuje proizvodnja paradajza i krastavca u zatvorenim plasteničkim uslovima i uz prisustvo celokupne prateće opreme. Zadruga od momenta osnivanja pa do danas ostvaruje uspešnu saradnju sa kompanijom “Delhaize” kojoj plasira svoje proizvode iz zadružnih i individualnih plastenika.

Takođe, potrebno je istaći da zadruga poseduje GlobalGap standard koji joj omogućava uspešnu poslovnu saradnju i plasman robe bez dodatnih problema.

Cilj zadruge za budućnost je svakako proširenje već postojeće proizvodnje, primena savremenih tehnologija, izlazak na tržište zemalja u regionu, adekvatna borba sa tržišnom konkurencijom.

ZZ “Agrar Polet” Skobalj

Zadruga je osnovana 2016. godine od strane osam zadrugara i registrovana je za gajenje žita, leguminoza i uljarica. Od ratarskih useva poseduju kukuruz, pšenicu i suncokret na površini od 120 hektara, od kojih jedan deo uzimaju pod zakup, dok je drugi deo u vlasništvu zadruge.

Prema rečima direktora zadruge Aleksandra Ilića, cilj zadruge za budućnost je svakako da se usmeri na povrtarsku proizvodnju zbog specifičnih uslova koje Skobalj kao moravski atar poseduje. Plan je da se organizuje povrtarska proizvodnja na površini od 10 hektara na otvorenom i 2 hektara pod zatvorenom plasteničkom proizvodnjom, gde bi bili zastupljeni bostan, luk, krompir i kupus. Takođe, cilj za budućnost je da se oformi kiselo-slatki program koji bi omogućio uspešnu realizaciju povrtarskih proizvoda druge klase na tržište.


gajenje ovaca

ZZ “Mali Đurica” Radinac

Zadruga je osnovana 2019. godine od strane dve porodice koje su uvidele značaj zajedničkog nastupanja na tržištu. Novoosnovana zadruga je registrovana kao zemljoradnička zadruga za uzgoj ovaca i koza i broji šest članova. Cilj osnivanja zadruge bio je da se pribavi kvalitetno matično stado sa genetikom iz uvoza, odnosno iz Republike Češke. Takođe, potrebno je istaći da je zadruga osnovana iz sopstvenih sredstava zadrugara i da se trenutno bavi uzgojem Romanovske ovce i u stadu se nalazi 129 grla.

Od ratarskih useva bave se uzgojem žita, ječma i kukuruza na površini od 80 hektara, od čega se 9 hektara nalazi u njihovom vlasništvu dok je ostatak pod zakupom. Kao problem ističu visoku stopu usitnjenosti parcela, što im otežava uslove rada.


Cilj zadrugara za budućnost, a prema rečima zastupnika Milana Nikolića, je da obezbede proizvodnju koja bi podrazumevala prisustvo 1000 ovaca i povećanja postojećih obradivih površina.

Autorka teksta: Kristina Antić


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica