ROD ŠLJIVE UPITAN – Voćari će ubrati manje plavih plodova nego lane

ROD ŠLJIVE UPITAN – Voćari će ubrati manje plavih plodova nego lane

Prve procene ovogodišnjeg roda šljive govore da će voćari ubrati manje plavih plodova nego lane. Samo u šljivicima na teritroiji Kolubarskog okruga, gde se ovo voća gaji na nekih 12.000 hektara, rod će u odnosu na prošlogodišnjji biti manji za 10 do 20 posto.

šljiva na grani

To govore procene stručnjaka za voćarstvo, koji kao razloge za to navode što u pojedinim zasadima, koji se nalaze u predlima na većim nadmorskim visinama, uopšte nema roda.

Jovan Milinković iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe ”Valjevo”, objašnjava da su čak male promene nadmorske visine, a zbog kasnih aprilskih mrazeva, dovele do jako slabe oplodnje, semeni zametci koji su formirani su propali, plod nastavio ”lažno” da raste, da bi kasnije otpali.

Rod ”čačanske lepotice”, koja je prva stigla za berbu, u skoro svakom zasadu je prepolovljen. Od svih sorata je najbolje rodila ”čačanska rodna”, ali nje u ovim krajevima ima najmanje, jer su mnogi zasadi završili svoj proizvodni vek i iskrčeni a novi se slabo podižu zbog virusa šarke šljive.

”Jako je nezgodno dati bilo kakvu procenu roda, ali mislim da ove godine neće biti više od 40.000 tona. Imamo osrednji kvalitet plodova, sada ulazimo u sušni period, nije bilo najavljenih padavina, formirana je koštica i sada treba plod da nstavi da raste ali zbog jako visoke temperature to je jako teško. Čak je i prvi toplotni talas ostavio posledice, možda će biti dovoljno suve materije, ali će plodovi ostati sitniji, naročito u zasadima koji se ne rade baš u punoj agrotehnici”, kaže Jovan Milinković, savetodavac za voćarstvo.

Iako je ”stenlej” rodio ”šareno” on ima svoju namenu za sušenje, proizvodnju rakije, ali će po rečima Milinkovića mnogi morati određene količine da kupuju i u drugim krajevima, što će uz transport kako naglašava uticati na formiranje otkupne cene, koja bi se prema trenutnim najavama kretala 40 do 50 dinara za kilogram ”što će definisati potražnja”.

zasad šljive

”Proizvođači su već počeli berbu ”čačanske lepotice”, stone rane šljive, koji kažu da je cena 65 – 70 dinara kilogram. Za tu branu šljivu je prilično malo, kada se uzmu u obzir svi troškovi i dnevnica jednog berača koji može da nabere oko 250 kilograma, tako da veoma malo ostane proizvođaču”, smatra Milinković.


Voćar, Zoran Stojanović iz Ražnja, koji šljivu gaji na površini od 2,70 hektara, kaže da je zbog prolećnih mrazeva u periodu cvetanja izmrzlo dve trećine zasada, što je dovelo do značajnog smanjenja roda u odnosu na prošlu godinu. Ovih dana privodi kraju berbu sorte ”čačanske rane”, koja je kaže kao konzumna otkupljivana je za 80 dinara kilogram, dok se u drugim krajevima Srbije cena kretala od 60 do 70 dinara.

”Što se tiče ”čačanske rane”, ona isključivo ide kao konzumna, cena od 80 dinara je solidna. Međutim, bilo je problema zbog padavina, visokih temperatura, tako da plod gubi na kvalitetu, naglo može da prezri, omekša te polovina roda može da strada i neide u prvu klasu za konzum već za rakiju po nižoj ceni. Očekujemo da krene i ”čačanska lepotica” pa da vidimo kakva će biti cena, što će zavisiti od ponude i potražnja, ali kvaliteta jer je zbog suše ostala sitnija”, navodi Stojanović.

Goran Marković iz Mrsaća kod Kraljeva bavi se proizvodnjom šljive skoro tri decenije. Na površini od 1,36 ari ima 800 stabala ”čačanske lepotice” i ”čačanske rodne”. Bez obzira na povećanje cene đubriva i drugog repromaterijala, uvek je kaže zadovoljan prinosom, jer kako ističe u voćnjacima gde se radi kako treba i ulaže svake godine rod je stabilan i kreće se oko 30 tona po hektaru.


”U odnosu na ulaganja u proizvodnju otkupna cena jednog kilograma svežeg ploda trebala bi da bude oko 100 dinara, a za rakiju i industrijsku preradu ispod 50 dinara je katastrofalna cena. Zarada je u preradi i ove godine pravim mašinu za otkoštičavanje voća. Pošto sa ove površine očekujem oko 40 tona košticu ću da iskoristim za grejanje, a plod će otiči u rakiju jer zbog vremenskih neprilika, grada i vetra, neću moći da je prodam hladnjačarima”, kaže ovaj proizvođač.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica