Zašto kasni rezidba vinograda u Vršcu?

Zašto kasni rezidba vinograda u Vršcu?

Rezidba vinove loze na najvećim plantažama u zemlji, u „Vršačkim vinogradima“, koji se od 23. novembra nalaze u stečaju, počela je pre petnaestak dana, upravo u vreme kada je trebalo da ti radovi budu završeni. Sa rezidbom se toliko kasni jer se firma nalazi u stečajnom postupku, pa posao nije mogao da otpočne bez brojnih administrativnih procedura. Stručnjaci kažu da je ipak bolje da se sa orezivanjem i kasni, nego da se posao ne uradi uopšte.
 

Rezidba u Vršcu © Agromedia

Iako je rezidba na 1.500 ha vinograda u rodu kako-tako počela, ipak ne prolazi bez problema, a najveći od svih je nedostatak radne snage. Da bi se rezidba obavila koliko-toliko u agrotehničkim rokovima, potrebno je oko 300 ljudi, a u vinogradima trenutno radi njih 100-ak. Sa ovakvom dinamikom posla, rezidba koja i ovako kasni 3 meseca, neće biti završena bez posledica na budući rod. Zbog celokupne situacije i nedostatka radne snage, orezuju se samo kvalitetnije sorte, pa će biti i redova koji neće uopšte biti orezani.

 

Očekuje se da će ovako kasna rezidba za posledicu imati u značajnoj meri umanjen rod u odnosu na višegodišnji prosek, koji je u „Vršačkim vinogradima“ bio oko 600 vagona.

Posao rezanja loze svih prethodnih godina obavljao se u kontinuitetu 5 meseci – od novembra do sredine marta, kada loza počinje da pupi i pušta sokove. U tom stadijumu se rezanje ne preporučuje, jer će sokovi iscureti, pa listovi i grozdovi neće imati dovoljno hrane. Imajući u vidu da je upravo to sada slučaj, očekuje se da će ovako kasna rezidba za posledicu imati u značajnoj meri umanjen rod u odnosu na višegodišnji prosek, koji je u „Vršačkim vinogradima“ bio oko 600 vagona.

Ovakva situacija na plantažama „Vršačkih vinograda“ pogađa bivše zaposlene, ali i sve vinare i vinogradare ovog kraja, koji je i najpoznatiji po vinogorju. Josif Nedin je u „Vršačkim vinogradima“ radio 25 godina. Danas ima privatnu vinariju i sopstvene zasade. Ipak kaže da mu je jako teško da prolazi pored neorezanih zasada „Vršačkih vinograda“, znajući u kojoj meri će to uticati ne samo na ovogodišnji rod, već posledice mogu biti dugoročne.
 

Josif Nedin © Agromedia


Jako mi je teško, kao vinaru, vinogradaru i Vrščaninu koji zna šta to znači što je rezidba tek počela, a trebalo je da odavno bude završena. Ja sam u toj firmi proveo 25 godina, teško mi je i boli me kada vidim da ovaj važan posao prvi put u ’Vršačkim vinogradima’ nije urađen.”

„Dovedeni su u pitanje vekovi tradicije, ne mogu da verujem da se ovakvo bogatstvo zanemarilo. Mi smo poznati vinogradarski kraj još od doba Rimljana. Kakav ćemo biti primer budućim generacijama ako budemo uništili jedno takvo bogatstvo, takav biser“, s tugom objašnjava Nedin.

Ni vremenske prilike ne idu na ruku – sezona je ranije krenula, a sa toplijim vremenom proradili su i sokovi u biljkama, što nikako nije dobro. Znam da nije u pitanju nemar, već okolnosti koje su dovele do toga da se vinograd reže sada, ali to ne menja osnovnu stvar, a to je da će posledica svakako biti.”


„Ovo je zaista veliko zakašnjenje i sad je već loza puna vode, gde god je presečete pušta sokove intenzivno. Daj bože da se sve uradi, pa makar i sa umanjenim prinosima, važno je da biljka preživi. Najveći problem će biti ako se kasnije ne bude odradila zaštita kako treba – onda će šteta biti nemerljiva“, kaže Josif Nedin za naš portal, a da se skoro zaplakao dok nam je pričao.
 


„Vršački vinogradi“ su specifičan, jedinstven slučaj u Srbiji kada je u pitanju vođenje stečajnog postupka, u okviru kojeg mogu da se završavaju započeti poslovi, ali ne mogu da se započinju novi.

Mali vinari ovog kraja zabrinuti su i zbog toga što su njihove parcele raspoređene pored parcela „Vršačkih vinograda“. Ukoliko na zasadima zaštita ne bude sprovedena adekvatno ili jednostavno ne uspe, zbog velikog zakašnjenja sa rezidbom, postojaće uslovi za razvoj zaraznih bolesti, pa bi i njihova loza mogla da strada.
 

Rezidba u Vršcu © Agromedia

Na pitanje zašto se toliko čekalo na početak najvažnijih radova u procesu uzgajanja vinove loze, nezvanično saznajemo da su „Vršački vinogradi“ specifičan, jedinstven slučaj u Srbiji kada je u pitanju vođenje stečajnog postupka, u okviru kojeg mogu da se završavaju započeti poslovi, ali ne mogu da se započinju novi.

Međutim, vinograd podrazumeva konstantnu brigu i poslove koji moraju da se obave u agrotehničkim rokovima. Zbog ovakve situacije rezidba nije mogla da počne bez brojnih administrativnih procedura, ali je na kraju sve urađeno uz saglasnost i razumevanje poverilaca, kao i Privrednog suda u Pančevu, koji je dao odobrenje da radnici uđu u vinograde.

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica