Afrička kuga svinja: Da li zaraženo meso predstavlja rizik za ljude i šta se dešava ako ga pojedemo?

Afrička kuga svinja: Da li zaraženo meso predstavlja rizik za ljude i šta se dešava ako ga pojedemo?

Afrička kuga svinja poslednjih nedelja ponovo je u centru pažnje zbog širenja zaraze i velikih gubitaka koje izaziva u stočarstvu. Iako bolest predstavlja ozbiljnu pretnju za domaće i divlje svinje, stručnjaci ističu da nema razloga za paniku kada je reč o zdravlju ljudi. Veterinarski virusolog Milanko Šekler izjavio je za N1 da nisu ugroženi ni ljudi, ni druge životinje, već isključivo domaće i divlje svinje, objašnjavajući i šta se dešava ukoliko čovek konzumira meso zaražene životinje.

afrička kuga svinja

Na pitanje da li je virus afričke kuge svinja opasan po čoveka, Šekler odgovara – “kratko i jasno – nije”.

“Ništa se neće desiti ako čovek pojede meso koje je zaraženo ovim virusom, neprijemčiv je za ovu vrstu virusne infekcije, ostale životinje su takođe prirodno rezistentne, jedino su ugrožene domaće i divlje svinje, jedine životinje koje obolevaju i uginjavaju od ove bolesti”, objašnjava on.

Prema njegovim rečima, “sada se prvi put virus nalazi na području Srbije gde je najbogatija populacija domaćih svinja”.

“Gde se ljudi tradicionalno bave tovom i uzgojem svinja, možda najozbiljniji udarac svinjarstvu u Srbiji”.

“Čeka sledeću grešku čoveka”

Virus, dodaje Šekler, sve vreme tinja od 2019. godine.

“U manjem ili većem obimu pojavljuje se na skoro čitavom području Srbije, najvažnije je bilo sačuvati regione gde je najveća brojnost, dešavalo se da probije na velike farme i ranije”, kaže.

Objašnjava i da virus “dovoljno dugo može da opstane u spoljnoj sredini”.


Afrička kuga svinja zahvata nove okruge, proizvođači optužuju državu: “Upozoravali smo mesecima!”

“U mesu, zaleđenom nekoliko godina, u suvom 300 dana, na običnoj nekoj površini zaraženoj može da ostane nekoliko meseci… Čeka sledeću grešku čoveka kada će biti prenet u blizinu životinje, gde će postati infektivan, nastaviti da se umnožava i da nanosi štetu”, kaže on.

Dodaje i da ne zna nijednu zemlju iz koje je virus – izašao.


“To su činjenice, u većem ili manjem obimu se dešavaju pojave, maltene dok ne iskoreni populaciju domaćih svinja kod malih odgajivača”, kaže.

Svinje, objašnjava, mogu da nemaju nikakve simptome, a da su već počele da izlučuju virus.


Kada se može očekivati poboljšanje situacije?

Prema Šeklerovim rečima, potrebno je da se obezbedi ljudstvo.

“Ukoliko svako bude radio svoj posao, veterinarska struka brzo dijagnostikuje, obaveštavaju veterinarsku inspekciju, tu ne prođe pola dana. Međutim, da bi se sprovelo što brže, potrebno je da se obezbedi ljudstvo, koje će izvršiti eutanaziju, da se ti leševi potom uklone maksimalno brzo i na način koji će obezbediti da ne mogu daleko bilo divlje svinje da dođu u kontakt sa njima, jer bi to opet pokrenulo, bilo bi pogubno. Dezinfekcija, pa ponovljena dezinfekcija, pa onda odmor objekta, najmanje šest meseci, da bismo bili sigurni da je virus nestao. Sve to da bi se sprovelo, da bismo bili sigurni, znaćemo za nekoliko meseci, ne pre”, navodi on.

Izvor: N1

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica