Uljana repica – popularna, isplativa i tražena kultura!

Uljana repica – popularna, isplativa i tražena kultura!

Dok svetska proizvodnja uljane repice opada već tri godine zaredom, potreba Evropske unije za tom kulturom sve više raste. To je samo jedan od razloga zbog čega bi upravo ova uljarica mogla da bude odlična šansa za ratare u Srbiji.
 

Uljana repica - ©Pixabay

Ukoliko proizvodnju uljane repice posmatramo na globalnom nivou, primetićemo da ova kultura, bez obzira na to što proizvodnja poslednjih godina opada, predstavlja jedan od tri najpoznatija ratarska useva u svetu.

Iz ličnog ugla: Koliko je 2016. bila dobra za poljoprivrednike i kakva su očekivanja u 2017.

Sudeći po zastupljenosti na srpskim njivama, proizvodnja uljane repice još uvek je veoma daleko od proizvodnje kukuruza ili pšenice. Ipak, izgleda da se u poslednjih nekoliko godina sve više naših ratara odlučuje za gajenje ove uljarice. I to na štetu pšenice.
 

Uljana repica u polju - ©Pixabay 

Naime, cenom pšenice ratari već dugo nisu zadovoljni, a slika je na tom polju iz godine u godinu za njih sve lošija. S druge strane, cena uljane repice u poslednje tri godine ne samo da je veoma stabilna, već je i više nego zadovoljavajuća. Nakon žetve 2015. godine, na primer, tona ovog useva koštala je 340 evra.

3 najjača utiska ratara o 2016. godini

Da li samo zbog ove cene, ili zbog zagarantovanog otkupa, ili pak u želji da se uvedu određene novine, proizvodnja ove popularne uljarice se svake godine sve više povećava. Prema podacima pojedinih kompanija, tokom žetve 2016. godine u Srbiji je pod uljanom repicom bilo između 40.000 i 45.000 hektara.
 


Cena uljane repice u poslednje tri godine ne samo da je veoma stabilna, već je i više nego zadovoljavajuća za ratare.

Zvanični podaci Udruženja za unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica „Žita Srbije“ malo su drugačiji. „Moguće je da se naše računice ne poklapaju sa onima koje su pravile određene kompanije, ali to je verovatno zbog toga što smo uzimali različite prosečne prinose kao važan parametar. Inače, mi ukupnu površinu računamo uzimajući u obzir količine uljane repice, ali i ulja te kulture koja su se izvezla“, objašnjava Vukosav Saković, direktor Udruženja „Žita Srbije“.


*Bilans uljane repice u tonama prema Udruženju za unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica „Žita Srbije“

Bilans uljane repice u tonama prema Udruženju Žita Srbije 

Uz to, ni prinosi uljane repice nisu bili loši, jer su prosečni iznosili i preko 4 tone po hektaru. Naravno, mnogi ratari koji su koristili punu i pravilnu agrotehniku ostvarivali su još veće prinose. Ukoliko se ovaj prinos pomnoži sa otkupnom cenom, ali i brojem hektara, računica je veoma jasna.


Kako je poneo suncokret i zašto se gaji u Šumadiji?

Prema analizama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, izvoz uljane repice iz Srbije tokom 2016. godine iznosio je ukupno 42.000 tone. Najveći deo te količine, odnosno oko 91%, izvezao se u zemlje EU, pre svega u Rumuniju i to 37%. Svega 9% uljane repice koja se izvezla iz Srbije otišlo je u CEFTA zemlje, uglavnom u Republiku Bosnu i Hercegovinu. Prosečna izvozna cena iznosila je 350 evra po toni.
 

Prosečna izvozna cena uljane repice tokom prošle godine iznosila je 350 evra po toni.

Ipak, kao i u svakoj proizvodnji, prilikom gajenja uljane repice moguće je naići na brojne probleme. Jedan od njih su loši, odnosno nepovoljni vremenski uslovi. Naime, seme uljane repice veoma je osetljivo i nežno, pa je dobra priprema za njega od ključnog značaja. Ipak, nekada ne ide sve po planu, pa je usled suša i visokih temperatura zemlju teško adekvatno obraditi.

Sa još jednim od problema u proizvodnji uljane repice mnogi ratari se sreću upravo sada, naročito na severu naše zemlje. Naime, za ovu kulturu je tokom zime dobar snežni pokrivač vrlo važan za zaštitu od hladnoće.
 

Uljana repica u polju - ©Pixabay 

Zato bi u pojedinim predelima u Vojvodini, gde uopšte nije bilo snega, niske temperature mogle znatno da utiču na rod. Ipak, o žetvi i rezultatima u ovogodišnjoj proizvodnji uljane repice ne bi trebalo da govorimo barem do maja, jer će tada slika o njima biti mnogo jasnija“, istakao je gospodin dr Zdravko Hojka, menadžer u kompaniji „KWS“.

Naš sagovornik nam je objasnio da „KWS“ u svojoj ponudi ima hibride uljane repice koji dobro prezimljavaju, mogu brzo da se oporave od stresnih uslova i pripreme biljke za uspešno cvetanje i formiranje plodova

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica