Saznajte koji je pravi recept za plodnost

U pojedinim krajevima Srbije počela je prolećna setva. Da bi se setva uspešno sprovela, neophodno je najpre obaviti pripremu koja se na prvom mestu ogleda u kontroli plodnosti zemljišta koje obrađujete. Poljoprivrednicima se preporučuje se da svake pete godine obave ispitivanja svojih proizvodnih parcela na osnovne osobine i sastav zemljišta.
 

Zemljište - © Foto: pixabay.com

 

Budući da pravilna upotreba đubriva u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji treba da se zasniva na poznavanju svih faktora plodnosti zemljišta, neophodno je da kontrola plodnosti zemljišta bude strateška mera. Šta činiti nakon rezultata kontrole i kako povećati plodnost u svom ataru ako ste šumadijski poljoprivrednik, pitali smo stručnjake.

Sačuvajte zemljište i ostvarite dobre prinose u isto vreme!

Zemljišta u Šumadiji su srednje snabdevena azotom, slabo fosforom, dok kalijuma ima dovoljno. Neophodno je svakih 4-5 godina unositi zgoreo stajnjak, odnosno organsko đubrivo. Ukoliko nema zgorelog stajnjaka, može se unositi treset, kompost, glistenjak, a preporuka proizvođačima je da koriste i zelenišno đubrivo koje se dobija zaoravanjem mahunarki u fazi cvetanja“, kaže stručnjak za ratarstvo Poljoprivredne stručne službe u Kragujevcu, Ljiljana Vuksanović.
 

Zemljište - © Foto: Agromedia

Međutim, s ovim se ne slaže u potpunosti kolega iz PSSS Mladenovac, Miloš Nikoletić. „Svake godine radimo hemijsku analizu zemljišta i rezultati su pokazali da je procenat plodnosti šumadijskog zemljišta u stalnom opadanju. Nedovoljan je procenat humusa u zemljištu koji se stajnjakom u maloj meri može povećati. Jedan od uzroka osiromašenja plodnosti može biti i naglo povećanje prinosa i uništavanje žetvenih ostataka“, kaže Nikoletić.
 

Plodnost se postiže organskim đubrivima. Da bi se stvorio jedan centimetar humusa, potrebno je 100 godina u prirodnim uslovima. Mi to možemo da ubrzamo ubacivanjem stajnjaka.


Zaoravanjem pod osnovnu obradu
je pravilan način primene mineralnih đubriva, objašnjavaju savetodavci, jer će tako fosfor, kalijum i deo azota biti tamo gde je glavna masa korenovog sistema. Na nedoumicu da li se plodnost može postići organskim ili mineralnim đubrivima, odgovor je bio konkretan.

Ovo je najstariji način za održavanje plodnosti zemljišta

Plodnost se postiže organskim đubrivima. Da bi se stvorio jedan centimetar humusa, potrebno je 100 godina u prirodnim uslovima. Mi to možemo da ubrzamo ubacivanjem stajnjaka“, objašnjava Nikoletić.
 

Zemljište - © Foto: Agromedia

Stvaranje humusa u zemljištu je dugotrajan i kompleksan proces koji zavisi od geološkog supstrata, klime i vegetacije. Jedan od načina održavanja humusa u zemljištu je gajenje određenih biljnih kultura. Unošenje žetvenih ostataka u kombinaciji sa azotnim đubrivom dovodi do povećanja organske materije. Smenom biljnih kultura može se uticati na količinu humusa, objašnjavaju savetodavci poljoprivrednih službi.

Kako da pravilno uzmete uzorak za analizu zemljišta

Nauka je dokazala da humus skuplja na površini svojih čestica vlagu koja šest do sedam puta prevazilazi njegovu težinu. Tako humus skuplja i čuva rastvor zemljišnih hemijskih elemenata, koji su hrana za biljku.
 

Ukoliko nema zgorelog stajnjaka, može se unositi treset, kompost, glistenjak, a preporuka proizvođačima je da koriste i zelenišno đubrivo koje se dobija zaoravanjem mahunarki u fazi cvetanja.

Problem je u tome što se smanjenjem stočnog fonda smanjuje i količina stajnjaka, upozorava Nikoletić, što potvrđuje činjenicu da su stočarstvo i ratarstvo dve vrlo povezane poljoprivredne grane koje jako utiču jedna na drugu.

S druge strane, kaže mladenovački stručnjak, postoje stočari koji su prinuđeni da velike količine stajnjaka prosipaju na manjim površinama i umesto 20-30 tona, oni bacaju i do 100 tona po hektaru, što opet nije dobro.
 

Zemljište - © Foto: Agromedia


Smonica
je tip zemljišta koji je najviše zastupljen u Šumadiji, a poznata i kao glinuša. Ona sadrži dosta biljnih hraniva, ali zbog svoje strukture teško dolazi do izražaja. Primenom adekvatnih agrotehničkih mera smonica se može pretvoriti u kvalitetan tip zemljišta. Na njoj najbolje uspeva kukuruz, crvena detelina i grahorica. Plodnost se postiže unošenjem krečnjaka i stajnjakom, ali je dobro unositi i organsko đubrivo.

Komentari