Kalendarski rok za setvu prolećnih kultura uveliko teče, a poljoprivrednici u Kolubarskom okrugu koriste povoljne agroekološke uslove kako bi blagovremeno završili jedan od najvažnijih sezonskih poslova.
Prema planu setve, kukuruz će ove godine zauzeti 28.586 hektara oranica, soja 3.397 hektara, krompir 920, dok će duvan biti zasejan na 222 hektara. Suncokret je planiran na svega 15 hektara, iako se procenjuje da se u praksi uzgaja na znatno većim površinama.
Možda vas zanima
Prolećna setva – kukuruz dominira
”Uslovi za setvu su trenutno idealni. U zemljištu ima dovoljno vlage za kvalitetnu predsetvenu pripremu, a temperature zemljišta 10–12 stepeni Celzijusa i vazduha oko 20 stepeni pogoduju brzom klijanju i nicanju.
Na našem terenu setva kukuruza se obično obavlja u drugoj dekadi aprila”, objašnjava Snežana Stojković Jevtić, savetodavac za ratarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi u Valjevu.
Od ukupno zasejanih površina pod žitima u Kolubarskom okrugu najviše se gaji kukuruz. U najvećem procentu kukuruz se koristi za ishranu stoke, dok jedan deo proizvođači plasiraju na tržište.
‘’Godinama u nazad kukuruzom zasejem blizu pet hektara. Ove godine uslovi za setvu su bili povoljni, tako da sam već vise po polovine planiranih površina posejao. Nadam se da ću narednih dana privesti kraju setvi, kao i da če vreme pogodovati kako bi biljke nikle i razvijale se. U odnosu na prošlu godinu repromaterijal je poskupeo, ali nekako sam se izborio pošto najviše kukuruza sejem za silažu radi ishrane stoke’’, navodi Dragan Milošević iz Beomuževića.
Slična situacija je i u Tamnavskom kraju. Zoran Veselinović, poljoprivrednik iz sela Novaci kod Uba, već je zasejao šest hektara kukuruza i planira još sedam, dok će soja biti na oko pet hektara.
Ulaganja velika, sve je poskupelo
”Cene repromaterijala su znatno više nego prošle godine. Cena semena kukuruza prošlog proleća bila je najmanje 13.700 dinara, dok ove godine dostiže i do 19.000 dinara. Sojino seme poskupelo je sa 150 na 240–250 dinara po kilogramu. Isto važi i za mineralno đubrivo. URE – a je u januaru koštala 56–57 dinara, a sada je već 69 ”, kaže Veselinović.
Iako nema stoku, Veselinović sav kukuruz skladišti i prodaje u zrnu. Ulaganja po hektaru su mu velika – više od 100.000 dinara, računajući đubrivo, dva tretmana prehrane, špartanje i gorivo. Ukoliko prinos bude osam tona po hektaru, po ceni od 25 dinapa po kilogramu, ostaje mu zarada od oko 100.000 dinara – naravno, pod uslovom da godina bude dobra.
Stanje u poljoprivredi: proleće puno IZAZOVA, ima li mesta za OPTIMIZAM?
”Ove godine setva me košta skoro milion dinara, bez prskanja. Bilo je godina kada je kukuruz davao i do 15 tona po hektaru, ali poslednjih godina prinos pada – nekad i na svega dve do tri tone”, zaključuje naš sagovornik.
Stručnjaci savetuju da se biraju hibridi kraće vegetacije iz grupe srednje ranih do srednje kasnih (FAO grupa 400–500), koji omogućavaju siguran prinos po hektaru.
Komentari