Zaštita kupusnjača od leptira kupusara

Oštećeni listovi na kupusu od leptira kupusara - © Foto: Ana Blagojević

U ovim mesecima najznačajnije povrtarske kulture su kupusnjače, kako po obimu proizvodnje, tako i potrošnje. Prvenstveno se koriste u svežem stanju, kuvane i biofermentisane (kiseli kupus, kiseli karfiol). Za uspešno gajenje kupusanjača proizvođači pre svega moraju da se upoznaju sa štetama koje čini jedan od najvećih štetočina – leptir kupusar.

Najpoznatije i značajnije štetočine ovih kultura su stenice, pepeljasta vaš, kupusova muva, leptir kupusar, sovice, moljci, rilaši i dr. Ipak najzastupljenija štetočina ove sezone bio je leptir kupusar sa kojim su se mnogi proizvođači uhvatili u koštac. Sudeći po pijacama, a i komentarima mnogih, bitka je izgubljena u korist gusenice ovog leptira.

Kako bi se preventivno zaštitila od ovih napasti Mirjana B. iz okoline Prokuplja je nakon zametanja glavica posula sve svoje kupusnjače pepelom. Tvrdi da se tako nekada na selu radilo, u vreme kada ljudi nisu ni znali za otrove, ali i kada pre svega nije bilo ovoliko različitih štetočina. Međutim, nije mogla tu da se zaustavi.

Postepeno su se, kako kaže, sve komšije počele žaliti na šuplje listove koje je i Mirjana u svojoj bašti primetila. Pošto ima stav da se treba što zdravije hraniti, samim tim i što manje prskati, ona nije odmah reagovala. Slike koje smo napravili pokazuju stepen epidemije koju je leptir kupusar izazvao, kao i nemogućnost da se ovo povrće sačuva nakon što je ipak pribegla hemijskoj zaštiti.

Zaštita od leptira kupusara - © Pixabay

Kako prepoznati i suzbiti leptira kupusara?

Bilo kako bilo, ona nije jedina kod koje su se stvari otrgle kontroli.

Gusenice ovih leptira (Pieris brassicae L.) brste list, a simptomi su slični kao štete koje naprave gusenice kupusnog moljca (Plutella maculipenis Curt) koje grizu lišće s naličja i buše glavice. Karakteristika ovih štetočina je da ostavljaju samo mesto oko nerava nepojedeno, a svoja jaja polažu u gomilice na naličju ostataka lista.

Oštećeni listovi kupusnjača - © Foto: Ana Blagojević

Gusenice kupusara se pojavljuju u toku cele vegetacije i žućkaste su boje sa crnim prugama, duge su oko 50 mm, dok su leptiri beli sa tamnim uglovima na krilima. Gusenice malog kupusara su zelenkaste, takođe sa prugama, duge oko 30 mm. Na jednoj glavici može se zateći i više gusenica koje nakon opustošavanja ostavljaju samo peteljku.

Suzbijaju se vrlo efikasnim preparatima na bazi piretroida, metaflumizona, alfa-cipermetrina. Značajnu zaštitu pruža preparat Alverde (5 ml na jednu kantu), Calipso (5 ml na kantu) Cipkord (1 zatvarač na kantu), a tu su i Fastac 10 EC, Direkt i dr. Poslednja dva imaju malo dužu karencu, od 28 dana, dok prethodni navedeni koriste proizvođačima upravo zbog karence od svega nedelju dana, te ne moraju dugo čekati na berbu. Broj tretiranja je 2 do 3 puta.

Zaštita od leptira kupusara - © Pixabay

Prirodni preparati za zaštitu od leptira kupusara

Veoma bitno je poštovati plodored, pa kupus na istom mestu treba saditi tek nakon 4-5 godina. Suzbijanje korova je, takođe, jedna od mera borbe protiv kupusara, kao i sadnja na neutralnom ili blago alkalnom zemljištu. Pored kupusa treba saditi biljke koje štite kupusnjače i odbijaju leptire: neven, paradajz, mirođiju, šargarepu, celer, nanu, žalfiju, beli luk, crni luk. Jaja se moraju uništavati ručno, a gusenice u manjim zasadima mogu se skupljati rukom.
Potpuno pojedeni listovi kupusnjača - © Foto: Ana Blagojević

Pored pepela, Mirjana je preporučila još nekoliko ideja koje idu u korist organskim proizvođačima, a to su:

  • prskanje rastvorenim ostacima od paste za zube,
  • ljuske od jaja koje stavljene na vrhove grančica teraju ženke leptira,
  • prskanje rastvorom od korena čička, potopljenog u vodi dve nedelje.

Autorka teksta i fotografija: Ana Blagojević

Komentari