Ima 86 godina i 100 pčelinjih društava

Ima 86 godina i 100 pčelinjih društava

Svoju vitalnost u osamdesetšestoj godini Momčilo Lacković duguje pčeli i njenim proizvodima. Zahvaljujući polenovom prahu i pčelama kaže da nema zdravstvenih problema, ne pije lekove, i još uvek vozi automobil. Ovaj pčelar iz sela Klenja u opštini Bogatić kaže da ništa zdravije nema nego da se svako jutro popije čaša vode sa polenovim prahom, nekoliko kapi propolisa i kašičicom meda.

Pčelar Momčilo Lacković - © Dejan Davidović

A ljubav prema pčelarstvu nasledio je od svog oca. Ponosan je, kaže, na diplomu koju je njegov otac Dragić dobio 1934. godine od Sveslovenskog pčelarskog saveza.

„Moj otac je učestvovao u proboju Solunskog fronta. Kada je završen Prvi svetski rat, vratio se kući, oženio se i počeo da se bavi pčelarstvom. Imao je 150 košnica. Od nas dvanaestoro braće i sestara, samo smo brat i ja nastavili očevim stopama i bavimo se proizvodnjom meda. Brat ima 200 pčelinjih društava, a ja 100, priča Momčilo.

Iz ličnog iskustva: Kako započeti sa pčelarstvom

„Mislim da tu ima genetike, jer je otac želeo da na nas decu prenese ljubav prema pčelama i ovom poslu. Mi to baš nismo prihvatali u samom početku. Ja sam bio zanatlija. Imao sam štrikarsku radnju, pleli smo džempere, bluze … Uporedo sa tim poslom bavio sam se i pčelarstvom, a kada je otac 1970. godine nastradao, mi smo nastavili njegov posao. Sada je moj sin preuzeo pčelarstvo od mene, ali ja i dalje radim u pčelinjaku i pomažem mu, kaže naš sagovornik.

Od ovog posla može solidno da se živi i radi ako u pčelinjaku ima između 50 i 100 košnica. Samo rad je isti bilo da neko ima dve ili sto dve košnice. Neophodno je stalno obilaziti pčelinja društva, misliti o njihovom zdravstvenom stanju, promeni saća, unapređenju proizvodnje. Ima posla, ali ima i koristi, kaže Momčilo, koji je i savetnik za mlade početnike u pčelarstvu u opštini Bogatić.

Vojislav Stojanović, pčelar iz Žitkovca – Pčelarstvo nije unosan biznis


U zavisnosti od godine, proizvodnja na ovom pčelinjaku je u proseku od 40 do 50 kilograma meda po košnici. Med prodaju na pijaci, sajmovima, a imaju i svoje stalne mušterije.

Diploma oca Momčila Lackovića - © Dejan Davidović

Prethodne dve godine su, što se tiče proizvodnje meda, bile veoma loše. Ja nisam zapamtio da je bilo lošije. Moj otac je dugo pčelario, pa i ja, bilo je godina sa malo prinosa, ali da nema baš grama meda, to nisam zapamtio. Ova godina izgleda biće medna. Nešto je vlažnija, dobra su društva izašla iz zime. Uvek sam bio optimista i nadam se da će ove sezone biti dobra pčelinja paša, ocenjuje Lacković.


Proizvodnja košnica kao porodičan posao

On kaže da su uslovi za proizvodnju meda u Srbiji odlični. Dobra je bagremova paša na području Cera, Krupnja, oko Ljubovije, dok je za lipov med najbolje ići na Frušku goru.


Kao najveću grešku u pčelarstvu navodi lečenje. Kaže da se mora strogo voditi računa o zdravstvenom stanju pčela, posebno kada je reč o varoi.

Autor: Dejan Davidović

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica