Saveti iz PRVE RUKE: Kako PRAVILNO uzeti uzorak zemljišta za analizu?

Neki poljoprivrednici to rade, a neki ipak u širokom luku izbegavaju redovnu kontrolu plodnosti zemljišta. Ipak, nedostatak bilo kog od hranljivih elemenata predstavlja limitirajući faktor biljne proizvodnje. Ali, zašto je još važna analiza zemljišta pre početka bilo koje proizvodnje?

„Vrlo je važna redovna kontrola plodnosti zemljišta kako bi se snimio kvalitet zemljišta. Na osnovu pH vrednosti zemljišta, mi određujemo i biljnu vrstu koja će se gajiti. Znači, kiselost zemljišta nije ista svakoj biljnoj vrsti”, objašnjava dr Biljana Sikirić.

Kisela zemljišta su dobra podloga za stvaranje mnogih bolesti. Biljka koja nije vitalna lakše oboleva, a u ekstremno kiselim uslovima tok bolesti je značajno brži.

„Na osnovu toga i da li se radi o više ilovastom ili glinovitom zemljištu treba napraviti pravi izbor kulture. Uz sve to, pravilan izbor đubriva i te kako utiče na kvalitet i na prinose biljaka, ali i na plodnost zemljišta”, navodi Sikirić.

Na osnovu dobijenih rezultata agrohemijskih analiza u zavisnosti od tipa zemljišta i gajenih kulutra (ratarskih, voćarskih, povrtarskih) daju se preporuke za količinu i formulaciju đubriva. Ali, šta uraditi ako se stepen kiselosti zemljišta utvrdi prekasno? Onda, kada se neka biljna vrsta već posadi.

Saveti iz PRVE RUKE: Kako PRAVILNO uzeti uzorak zemljišta za analizu?- © Agromedia

„Kod nas u Institut često dolaze ljudi i donose zemlju na analizu sa već zasađenog voćnjaka ili vinograda kada je to već poprilično kasno. Oni tada mogu da uzmu samo površinski uzorak i površinski da isfreziraju (zaoru) zemljište, jer zbog korenovog sistema koji je već razvijen, to se ne može više uneti na veću dubinu. Preporuka je i tada, koliko se može, da se unosi krečnjak”, kaže Sikirić.

Ovde je važno napomenuti da unošenje velikih doza kreča odjednom nije dobra preporuka.

Kreč može da blokira mikroelemenete. Kao što su mikroelementi jako rastvorljivi u kiselom zemljištu, mnogi od njih mogu biti blokirani sa unošenjem baznih katijona”, objašnjava Sikirić.

Zato je preporuka da se na svaku drugu ili treću godinu, uz odgovarajuću primenu stajnjaka, unesu manje doze kreča.

U okviru sistemske kontrole plodnosti zemljišta utrđuju se osnovni parametri plodnosti, pH vrednost, sadržaj kreča, humusa, ukupnog azota, pristupačnih oblika fosfora i kalijuma. Pored osnovnih parametara plodnosti, u zemljištu se mogu analizirati i sadržaji drugih elemenata. A, evo i detaljnog upustva kako uzeti pravilan uzorak zemljišta za analizu.

Saveti iz PRVE RUKE: Kako PRAVILNO uzeti uzorak zemljišta za analizu? - © Pixabay

Sa jedne parcele, koja podrazumeva isti kvalitet zemljišta i sa parcele gde je bila zasađena jedna biljna kultura, može da se uzme jedan prosečan uzorak. Ukoliko su na parceli sađene različite biljne kulture, one su različito uzimale hranljive materije iz zemlje i taj uzorak neće biti dobar.

Jedan prosečan uzorak sastoji se od više pojedinačnih uzoraka, čak i 20 uboda ašova.

Oni se skupljaju u jednu posebnu kofu, gde se ta zemlja meša i od toga se bira kilogram zemlje za analizu.

Ovo je postupak sa jedne dubine koji važi za ratarsku i povrtarsku proizvodnju.

Što se tiče voćara, za njih je preporuka da vade uzorke sa dve, pa čak i tri dubine. Posebno kada su u pitanju vinogradi i biljke koje imaju dubok korenov sistem.

Kako Biljana navodi, prva dubina je do 30 cm, druga 30-60 cm i treća 60-90 cm. Uzorci se uzimaju u cik-cak ili dijagonalno. Važno je da se pokriju sve tačke na parceli, odnosno krajevi i središte.

Usled ne sprovođenja kontrole plodnosti zemljišta u praksi je čest slučaj nekontrolisane i prekomerne upotrebe pojedinih mineralnih đubriva koja dovode do zakišeljavanja i degradacije njegove plodnosti, što vodi do smanjenja kvaliteta i visine prinosa.

Sagovornica: dr Biljana Sikirić

Komentari