Istraživali smo: čime se bavi Centar za agrarnu istoriju

Istraživali smo: čime se bavi Centar za agrarnu istoriju

Centar za agrarnu istoriju čine članovi koji se bave naučno-istraživačkim, pedagoškim i umetničkim radom, koji je u vezi sa pojedinim oblastima poljoprivredne istorije, naročito u Srbiji. Podršku mu pružaju pojedinci i institucije iz oblasti agrara u zemlji i inostranstvu, a njegov rad prati sve veći broj ljudi koji su zainteresovani za istoriju agrara.

Osnivač Centra za agrarnu istoriju je prof. dr Zoran Njegovan, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, koji inače predstavlja institucionalnu i infrastrukturnu podršku Centru. Zato smo sa njim razgovarali o tome kako je i zašto ovaj Centar nastao, koje su njegove osnovne ideje i ciljevi i čime će se on baviti.

Otkrivamo vam koji su „Aktuelni problemi mehanizacije poljoprivrede – 2016“

Ovu ideju dobio sam još pre mnogo godina, ali sam prošle godine odlučio da je konačno i realizujem. Naravno, jedan čovek ne može ovako nešto da uradi sam. Konsultovao sam se sa rukovodstvom našeg fakulteta i univerziteta, kao i sa raznim institucijama i njihovim članovima koji se na neki način bave poljoprivrednom istorijom. Svi su podržali moju ideju i za sada smo uspeli da obezbedimo dvadesetak članova, što je za ovaj način rada veoma značajno“, objašnjava profesor Njegovan.
 

Seoska ograda - ©Pixabay 

Za našu agrarnu istoriju može se reći da je na neki način slična i ukupnoj istoriji srpskoga naroda, jer je većini stanovništva vekovima unazad poljoprivreda bila jedini, ili barem važan izvor prihoda.

Nova školska godina na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu

Kada se izučava agrarna istorija, ne može se zaobići ni politička ni privredna istorija. Sve mora da se sagleda u nekom širem kontekstu, jer su na našim prostorima bili razni narodi, Kelti, Germani i mnogi drugi. Postoji nekoliko teorija o tome odakle uopšte potiče srpski narod. Zapad forsira teoriju da su se Sloveni doselili na Balkansko poluostrvo, a naravno ima i onih koji tvrde da su oni u pojedinim krajevima živeli oduvek“, dodaje profesor.
 

Ovce na ispaši - ©Pixabay 


Agrarnom istorijom bavili su se mnogi stručnjaci, agronomi, profesori, pa i poljoprivrednici, svako na svoj način. Ipak, neki među njima su se posebno izdvojili.

Evo kako je bilo na Savetovanju povrtara u Novom Sadu

S obzirom na to da sam ja ekonomista, a i naš je departman za agrarnu ekonomiju i ruralnu sociologiju, izdvojili smo doktora Vlajinca, koji je bio i prvi dekan Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Ustanovili smo i nagradu za najbolju knjigu, najbolji doktorat ili master rad na godišnjem nivou“, rekao je profesor Zoran Njegovan.
 


Za našu agrarnu istoriju može se reći da je na neki način slična ukupnoj istoriji srpskoga naroda, jer je većini stanovništva vekovima unazad poljoprivreda bila jedini, ili barem važan izvor prihoda.


Centar za agrarnu istoriju bavi se raznim oblastima agrara: agrarnom ekonomijom, politikom, ruralnom sociologijom, agrarnom geografijom, meteorologijom, savetodavstvom, zadrugarstvom, agrarnim marketingom, kao i svim granama poljoprivrede, raznim vrstama biljne proizvodnje i stočarstva, šumarstvom, vodoprivredom, ribarstvom, veterinom, kulturnim, umetničkim i drugim agrarnim vrednostima. Zato je ponekad do kvalitetne i vredne literature veoma teško doći.

Malo je teže doći do literature koja se bavi ovim prostorom, a koju su pisali stranci. Mi ulažemo velike napore da do takve literature dođemo. Ukoliko uzmemo za primer turski period, odnosno vreme kada su Turci bili na Balkanu, veoma je teško doći do preciznih izvora. Zato sarađujemo sa raznim orijentolozima, iz Sarajeva, Istanbula i drugih gradova. Pokušavamo čak i jezičke barijere da prevaziđemo, ali ne možemo ni mi znati sve jezike, naročito one stare“, ističe profesor.
 

Seoska ograda - ©Pixabay 

S obzirom na to da je primarna delatnost ovog Centra proučavanje agrarne istorije, on se bavi objavljivanjem raznih monografija, knjiga, članaka, zbornika radova i drugih značajnih dokumenata, organizacijom skupova i izložbi, izradom naučnih projekata i drugim vidovima edukacije.

Zato, ukoliko ste danas prvi put čuli za njega, a želite da svojim znanjem ili stručnom literaturom doprinesete stvaranju jedne kompletne i jasne slike o ovom važnom delu života i postojanja našeg naroda, obavezno se javite Departmanu za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.

Sagovornik:
prof. dr Zoran Njegovan, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica