I Bosanci moraju da se udružuju ako žele u EU

I Bosanci moraju da se udružuju ako žele u EU

Projekat pod nazivom „Naše oranice bez granice“ pokrenula je delegacija EU u BiH. Njegov osnovni cilj je da se govori o razvoju poljoprivrede i ruralnih područja, pa se tokom februara meseca realizuju tematski forumi u 10 opština širom BiH. Naša ekipa prisustvovala je 5. i 6. forumu i to u distriktu Brčko i opštini Bijeljina.

Kako bismo saznali šta je zaista to što očekuje poljoprivrednike u BiH, a naravno i u našoj zemlji, odlučili smo da pre svih porazgovaramo sa bivšim savetnikom hrvatskog ministra poljoprivrede, koji je učestvovao u svim pregovorima tokom njihovog procesa integracije EU.

Forumi o ruralnom razvoju u 10 opština u BiH

Miroslav Božić, bivši savetnik hrvatskog ministra poljoprivrede, rekao nam je: „Sa Evropskom unijom situacija je uvek dvojaka, nisu stvari idealne. Ne može se samo govoriti o tome da treba da se iskoriste ta velika sredstva koja su nam na raspolaganju, a da uopšte ne znamo njihovu pozadinu, svrhu ni namenu.
 

Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 


Smisao te pretpristupne pomoći u poljoprivredi koja se daje zemljama regiona je da se sektor koji je osetljiv i ranjiv pripremi što bolje, s jedne strane da koristi tu pomoć i podigne nivo proizvodnje na standard Evropske unije kako bi ti proizvodi mogli da se koriste, a s druge da bi se podigla konkurentnost. Bez jačanja konkurentnosti može se samo govoriti o velikoj pretnji evropskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda na ovim tržištima, a to nije cilj, niti interes EU“, dodaje naš sagovornik.

Ako konkurišete za novac od IPARD programa – zaboravite na subvencije od države!

„Koliko god to možda izgledalo pomalo zapleteno i kao da samo oni hoće da izvoze nama, nije baš tako. Mi smo u Hrvatskoj za ovih 7 godina dobili i potrošili sto miliona evra pomoći samo na poljoprivredne i prehrambene programe“, ističe gospodin Božić.

 


Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 

Na ovim tematskim forumima bosanskim poljoprivrednim proizvođačima ponuđena je prilika da razgovaraju o šansama koje im se pružaju u procesu integracije EU i sa predstavnicima evropske delegacije. U Brčkom im je o nedostacima i manama, ali i o mogućnostima i prednostima tog procesa, govorio gospodin Melvin Ausin.

Ko može da vam pomogne da se pripremite za IPARD programe


Melvin Ausin, predstavnik evropske delegacije, ističe: „Poljoprivreda i ruralni razvoj imaju veliki potencijal da poboljšaju ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Ta zemlja na svom putu pristupanja Evropskoj uniji ima mogućnost da postane deo tržišta koje ima više od 500 miliona korisnika.
 


Mi smo u Hrvatskoj za ovih 7 godina dobili i potrošili sto miliona evra samo na poljoprivredne i prehrambene programe.

Zato kroz ovakve događaje pokušavamo da stupimo u kontakt sa poljoprivrednicima na direktan način, s jedne strane da bismo čuli njihov glas i mišljenja, a s druge da bismo im objasnili šta ova faza integracije podrazumeva“, dodaje on.

175 miliona evra iz IPARD programa uskoro aktivno!

Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije, kao još jedan od predavača iz regiona pokušao je poljoprivrednicima da objasni šta zaista predstavlja proces integracije EU i na koji način za njega najbolje mogu da se pripreme.
 

Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 

Bogunović je tom prilikom rekao: „Kada govorimo o fondovima Evropske unije, generalno je najveći problem na celom Balkanu to što smo mi navikli da radimo bez papira i da koristimo razne prečice. Toga u fondovima EU nema. To je jedan potpuno uređen sistem koji tačno propisuje šta može da se radi, na koji način i koja dokumentacija treba da se sakupi da bi se ta sredstva na neki način i opravdala.

Za ove subvencije će poljoprivrednici moći da konkurišu u 2017. godini

Ceo koncept je zasnovan na sopstvenom investiranju, što je jedan od velikih problema za sve. Povratak sredstava vrši se tek nakon određene investicije. Ukoliko prijavite da će se nešto uraditi na jedan način, to morate i da ispoštujete. Rade se intenzivne i jake kontrole i možete da dođete u situaciju da ne dobijete povraćaj sredstava“, ističe Bogunović.
 

Poljoprivrednici su izgleda shvatili da bi na sebe trebalo da preuzmu veoma važnu ulogu, a to je da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti, i to tako što će se udruživati, pratiti nove trendove i savremene tehnologije i slušati potrebe tržišta.

Ambasador Lars Gunar Vigemark, šef delegacije EU u BiH, prisustvovao je forumu u Bijeljini. On je sa poljoprivrednicima u BiH pre svega želeo da razgovara o njihovim kapacitetima i mogućnostima da budu konkurentni na tržištu EU.

Ambasador Vigemark naglašava: „Nažalost, poruke koje smo do sada dobili jesu da je poljoprivreda najviše zanemarena od svih sektora privrede BiH. Istovremeno, to je i grana koja zapošljava najveći broj ljudi i ima izuzetno veliki potencijal da se razvija.
 

Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 

Mi ćemo dati sve od sebe da vam u tom razvoju i pomognemo, ali ipak, veoma je važno da vas na tom putu podrže i domaće vlasti. Njihov prvi i najvažniji korak treba da bude što hitnije donošenje strategije za razvoj poljoprivrede, odnosno dokumenta koji će sam po sebi da uradi veliki deo posla“, dodaje Vigemark.

Kao neko ko je na ovom putu nailazio na iste ili slične probleme kao i poljoprivrednici u BiH, na ovim forumima jedan od predavača bio je i Jovica Jakšić, predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije.
 

Još jedan od zaključaka na ovim forumima odnosi se na one koji bi na tom putu trebalo da im pomognu, a to su Ministarstva poljoprivrede, Privredne komore, Poljoprivredne stručne savetodavne službe i, naravno, lokalne samouprave.

Jovica Jakšić, predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije, rekao je: „Poljoprivrednici na zapadnom Balkanu moraju da se udružuju kako bi opstali, da zajedno nastupaju na tržištu i kupuju inpute. Udruženi, oni mogu da utiču na donošenje zakona i uredbi i da kažu šta im je potrebno, jer niko im neće dati nešto što nisu tražili. Na ovaj način moraju da nastupaju i prema Ministarstvu poljoprivrede i prema Evropskoj uniji. To je jedino rešenje koje je dalo rezultate i u regionu.

Osim sa kolegama i predstavnicima važnih institucija iz regiona i evropske delegacije, na ovim forumima posetioci su mogli da razgovaraju i sa profesorima sa poljoprivrednih fakulteta u BiH i mnogim stručnjacima koji su u svojim oblastima dostigli vrhunske rezultate. Jedan od njih bio je Aleksandar Milanović. Njemu su mogli da se obrate za savet svi poljoprivrednici koje zanima savremena intenzivna proizvodnja kabaste hrane za mlečne krave.
 

Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 

Aleksandar Milanović, stručnjak za proizvodnju stočne hrane, ističe: „Možda najveći problemi leže u tome što su naši proizvođači neobavešteni o tome šta sve donosi sa sobom taj put integracija. Moguće je da je opravdano to što se govori da nisu ujedinjeni i organizovani, ne nastupaju jednoglasno i premalo lobiraju za svoja prava kod nadležnih institucija i donosioca odluka.

Realna situacija je da ni ti podsticaji nisu takvi kakvi bi trebalo da budu. Sve zemlje koje normalno razmišljaju o poljoprivredi kao strateškoj grani u proizvodnji hrane mnogo više ulažu u podsticaje i direktnu pomoć proizvođačima. Budžeti za te namene u BiH su vrlo skromni, a uz to, isplate subvencija značajno kasne“, dodaje on.
 

Prvi i najvažniji korak za bosanske vlasti treba da bude što hitnije donošenje strategije za razvoj poljoprivrede.

Miodrag Matavulj, izvršni direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj, govorio je o značaju udruživanja i delovanja ruralnog parlamenta u BiH.

Miodrag Matavulj objašnjava: „Mi imamo veliki problem zato što se osnivaju takozvane porodične zadruge. Ne kritikujem takvu vrstu organizovanja, ali one zaista ne počivaju na osnovnim zadružnim principima. Trebalo bi da imaju svoje mesto u poljoprivrednom sektoru, ali moramo da napravimo jasnu distinkciju i kažemo koje su prave zadruge, a koje su druge organizacije koje sebe nazivaju zadrugama.
 

Kada govorimo o fondovima Evropske unije, generalno je najveći problem na celom Balkanu to što smo mi navikli da radimo bez papira i da koristimo razne prečice. Toga u fondovima EU nema.

Vrlo je važno da ljude edukujemo i objasnimo im da zadruga ima svoje vrednosti, naročito za Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje u okruženju. Nije moguće razmišljati o razvoju sektora poljoprivrede ako nismo u stanju da ukrupnimo proizvođače, a zadruga je dobar model za to“, ističe naš sagovornik.

Ovi forumi su odličan početak procesa integracije BiH Evropskoj uniji. Naime, poljoprivrednici su izgleda shvatili da bi na sebe trebalo da preuzmu veoma važnu ulogu, a to je da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti, i to tako što će se udruživati, pratiti nove trendove i savremene tehnologije i slušati potrebe tržišta.
 

Predavanja u Bosni i Hercegovini - ©Agromedia 

Ipak, još jedan od zaključaka na ovim forumima odnosi se na one koji bi na tom putu trebalo da im pomognu, a to su Ministarstva poljoprivrede, Privredne komore, Poljoprivredne stručne savetodavne službe i, naravno, lokalne samouprave. Dakle, dalek i težak put je pred svima nama, ali izgleda da je to jedini pravi put kojim ovoga trenutka možemo krenuti.

Sagovornici:
Miroslav Božić, bivši savetnik hrvatskog ministra poljoprivrede
Melvin Ausin, predstavnik evropske delegacije
Aleksandrar Bogunović, Privredna komora Srbije
Ambasador Lars Gunar Vigemark, šef delegacije EU u BiH
Jovica Jakšić, predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije
Aleksandar Milanović, stručnjak za proizvodnju stočne hrane
Miodrag Matavulj, izvršni direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj
Fiklez Latić, poljoprivrednik iz Brčkog
Irsad Imširović, poljoprivrednik iz Brčkog
Osman Mula Halilović, voćar iz Brčkog

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica