Šta je baštenski dnevnik i zašto bi trebalo da ga vodite?

Šta je baštenski dnevnik i zašto bi trebalo da ga vodite?

Baštenski dnevnik: Put do boljeg baštovana -© Pexels

Verovatno ste do sada imali bezbroj dilema ili ste imali prilike da čujete bezbroj pitanja, poput: kada je idealno vreme da sadim mirođiju, kada će ruzmarin da cveta, da li sada da orežem ruže ili kad je vreme da zaštitim biljke od najezde skakavaca? Bilo da su pitanja postavljena uzbuđenim ili zabrinutim glasom, naš savet je uvek isti: u baštenski dnevnik zapišite sve ono što primećujete. Kako su naši životi ispunjeni raznim obavezama, teško je prisetiti se dana kada treba da počnete da pripremate kompost, a još manje kada će lisne vaši da se pojave.

Međutim, kada počnete da zapisujete ove promene i događaje, primetićete prirodne obrasce koji se ponavljaju svake godine. Ove informacije će vam pomoći da bolje odaberete biljke i otkrijete kada treba da obavljate različite baštenske poslove.

Evo šta treba znati o kreiranju svog baštenskog dnevnika.  

Bez obzira da li sadite cveće ili sadnicu paprike ili paradajza, želite biljku koja će lepo da se razvija i koja će vas nagraditi svojim cvetom ili plodom. Potrebna vam je sorta koja uspeva u vašoj bašti, dobro reaguje na raspoloživu sunčevu svetlost i koja će od vas dobiti vodu koja joj je potrebna za rast. Baš poput naših domova i naše bašte su jedinstvene.

Svaka bašta ima mikroklimu. Ako shvatite šta se dešava u vašoj bašti i kako iste, pa i različite biljke reaguju na tu mikroklimu moći ćete od nje da izvučete maksimum.

Na primer, primetili ste da je jorgovan blizu vaših ulaznih vrata nakon zime već pustio pupoljke, a isti taj jorgovan u dvorištu i dalje spava, reč je o mikroklimi.

Posmatranje i beleženje ovih događaja akademski se zove fenologija. Od lišća koje menja boju do cvetnih pupoljaka koji se otvaraju, fenologija jednostavno znači proučavanje faza u razviću biljnog i životinjskog sveta u zavisnosti od faktora spoljne sredine.

Baštenski dnevnik: Put do boljeg baštovana  © Pixabay

Baštenski devnik će vam pomoći da bolje obavljate baštenske poslove, a vremenom će vam sačuvati vreme, koje možete da iskoristite da proširite svoje aktivnosti u bilo kom smeru.


Verovatno ste već primetili fenofaze biljaka u vašoj bašti, ali ta opažanja ubrzo postaju mutna sećanja bez zabeleženih podataka. Naravno, ukoliko se dugo bavite baštovanstvom i sadite uvek iste biljke onda verovatno znate sve fenofaze tih biljaka. Međutim, da li je poslednji mraz bio krajem aprila ili sredinom maja prošle godine? Jesu li lisne vaši više bile aktivne u aprilu ili junu? Ima toliko toga da se zapiše bez obzira da li se početnik u baštovanstvu ili se već neko vreme bavite svojom baštom.

Kada zapisujete ovakve događaje počećete da primećujete obrasce. Naoružanim ovim informacijama imaćete više sigurnosti šta i kada treba uraditi. Takođe, imaćete bolji uvid u to šta ste do sada sadili, pa ćete lakše da planirate plodored.


Šta biste trebali da zapisujete u svoj baštenski dnevnik?

Temperatura

Prvo, važno je pratiti temeraturne promene. Najjednostavnije je postaviti digitalni termometar, koji ujedno i pamti najvišu i najnižu temperature. Primetićete da se temperatura u vašoj bašti razlikuje od vremenske prognoze za vašu regiju. Tih nekoliko stepeni mogu da naprave veliku razliku da li će nešto proklijati ili da li treba nešto prekriti i zaštiti.

Fenofaze biljaka

Fenofaza je prepoznatljiva faza u životnom ciklusu biljke. Kada posmatrate svoj baštu, gledajte širu sliku: drveće, grmlje, lukovice i trajnice, uključujući i višegodišnji korov. Šta se dešava? Primer radi: maslačak je počeo da cveta, jorgovanu izlaze pupoljci, šimširu je krenulo novo lišće, bosiljku su izašli kotiledoni.


Lista biljaka i vreme sadnje

Liste biljaka, šta vam je ostalo od semena i vreme sadnje najviše će vam koristiti zimi kada se pravi plan za sledeću godinu, posebno ako želite da se prisetite onoga što već imate ili možda onoga što ste pokušali ali bez uspeha, tako da znate da ne sadite nešto što neće uspeti.

Baštenski dnevnik ne mora da bude perfektan. Važno je da se razvija veština posmatranja i primećivanja obrazaca mikroklime u bašti, ali i novih izazova koje postavlja klima koja se menja.

Na početku svake nove sezone, čitanje baštenskog dnevnika iz prethodne godine pomoći će vam da kreirate još bolji vrt u godini koja je pred vama.

Baštenski dnevnik će vas podsetiti na biljke koje ste probali, na eksperimente koji su uspeli (ili nisu) i na radost koju ste doživeli.

Izvor: BHG

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica