Klimatske promene više ne zaobilaze ni vinovu lozu. Topliji dani, sve duže sezone bez mraza i češći ekstremi menjaju pravila igre u vinogradarstvu. Dok jedni regioni gube optimalne uslove, drugi prvi put dobijaju šansu da se upišu na vinsku mapu. Ali – uz nove mogućnosti dolaze i ozbiljni rizici.

Izveštaj „Zagrevanje useva – kako odgovoriti?“ objavljen je u okviru nacionalnih aktivnosti na prilagođavanju poljoprivrede klimatskim promenama, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstva poljoprivrede. Izrađen je kao deo Drugog izveštaja Republike Srbije prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime (UNFCCC), i predstavlja relevantnu stručnu osnovu za donošenje odluka u sektoru poljoprivrede.
Možda vas zanima
Klimatske promene donose nove izazove, ali i šanse
Prosečne temperature u Srbiji nastaviće da rastu – do 2030. za 0,5 do 1,5 °C, a do kraja veka i za 3 do 5 °C. U vinogradarstvu, ovakvi trendovi skraćuju vegetaciju i ubrzavaju sazrevanje, što menja dinamiku razvoja grožđa i može uticati na kvalitet vina.
Sve toplije i suvlje leto, zajedno sa višim noćnim temperaturama, utiču na akumulaciju šećera, kiselina i aroma u bobici. Istovremeno, duži periodi bez mraza otvaraju mogućnost za širenje vinove loze u više i hladnije predele koji su ranije bili nepogodni.
Klimatske promene menjaju vinsku mapu sveta: SEVER postaje novi BORDO?
Novi rizici i šanse za vinogradarstvo
Rizici:
-  Ekstremni toplotni talasi i suše mogu oštetiti bobice u ključnim fazama sazrevanja. 
-  Toplije klime pogoduju širenju novih bolesti i štetočina. 
 
-  Erozija i degradacija zemljišta usled nedostatka vlage. 
Potencijalne šanse:
-  Promene klimatskih zona mogu omogućiti uzgoj sorti sa višim aromatskim i alkoholnim potencijalom. 
 
-  Novi regioni, ranije nepovoljni za vinogradarstvo, postaju dostupni za sadnju. 

Preporuke iz izveštaja za prilagođavanje vinogradarstva
-  Izbor prilagođenih sorti i klonova 
 Sorte koje bolje podnose sušu i toplotu, kao i one koje mogu zadržati aromu i balans u promenjenim uslovima.
-  Agrotehničke prilagodbe 
 Prilagođavanje termina rezidbe, tretmana i berbe prema promenjenom razvoju biljke.
-  Relokacija vinogradarskih zona 
 Sadnja vinove loze u hladnijim, višim predelima gde nova klima omogućava kvalitetnu proizvodnju.
-  Upravljanje zemljištem i vodom 
 Tehnike za očuvanje vlage u tlu, prevenciju erozije i zaštitu od degradacije zemljišta.
-  Sistemi podrške i edukacije 
 Edukacija vinogradara i razvoj sistema ranog upozorenja na bolesti i klimatske ekstreme.
-  Institucionalna koordinacija i podrška 
 Državna strategija i podsticaji za održivu proizvodnju vina u novim klimatskim uslovima.
Vinogradarstvo u Srbiji ulazi u novu eru. Klimatske promene menjaju kada i gde se vinova loza može saditi, ali i kakav će kvalitet vina proizvesti. Iako rizici postoje – pad kvaliteta, suše, bolesti – prilike su takođe stvarne: proširenje vinogradarskih zona, uvođenje novih sorti i unapređenje tehnologije.
Ulaganjem u znanje, selekciju i infrastrukturu, Srbija može ne samo da sačuva vinarsku tradiciju, već i da je podigne na viši nivo – spremna za klimatske izazove budućnosti.
Izvor: Klimatske promene



 
                                     
    
                                                     
                                                     
                                                     
                                                     
                                                     
                         
                         
                         
                     
                     
                     
                     
                    
Komentari