Ovaj kraj nekada se hvalio malinom i šljivom, a danas je to grožđe

Ovaj kraj nekada se hvalio malinom i šljivom, a danas je to grožđe

Polovinom septembra prošetali smo kroz valjevsko vinogorje. Do pre nekoliko godina ovaj kraj Srbije hvalio se dobrom malinom i šljivom, a sada i dobrim grožđem i kvalitetnim vinom. Vinova loza, kojoj odgovaraju klimatski uslovi kolubarskog kraja, sve više dobija na značaju.

Vinogradi - © Dejan Davidović

U poslednjih desetak godina ovdašnji vinogradari su dosta napredovali u ovoj proizvodnji. Površine se stalno šire, te je prema procenama trenutno na ovom području između 160 i 180 hektara pod lozom. U vlasništvu tri velike vinarije je oko 50 hektara, 20 hektara poseduju članovi Udruženja vinara i vinogradara „Gradina“, a ostalo je na porodičnim gazdinstvima.

Ovo je stona sorta grožđa koju kupci najradije kupuju

Pored stočarstva i voćarstva, Milinkovići iz Babine Luke se već decenijama bave i vinogradarstvom. Poslednjih nekoliko godina i kod njih ova grana poljoprivrede sve više dobija na značaju, a uz zasade podižu i vinariju. U radu u vinogradu i preradi grožđa angažovani svi članovi domaćinstva.

Pod vinovom lozom je trenutno dva hektara, a plan je da narednih godina prošire na još toliko. U najvećem procentu su zastupljene vinske sorte merlo i frankovka.

Zrelo grožđe - © Dejan Davidović

Ova godina je bila odlična za vinograd, plodovi imaju dosta šećera, mada je bilo potrebno još malo kiše. Ovde ima dosta ulaganja, ali može da bude i isplativo. Mi imamo parcele koje su pogodne za gajenje vinove loze, a pored voćarstva moramo da imamo još neku proizvodnju“, kaže Slobodan Milinković.


Nalazimo se na 300 metara nadmorske visine, što se pokazalo kao gotovo idealna nadmorska visina za gajenje grožđa. Ovo mesto je dovoljno izdignuto od valjevske doline a nije na velikoj visini, što se tiče kasnih prolećnih mrazeva i ekstremno visokih temperatura“, kaže Slobodanov brat Jovan, koji je savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi Valjevo. On navodi da će najverovatnije više saditi bele sorte među kojima je morava,  koja ima niz prednosti.

Kvalitet umesto količine: Nastavio tradiciju pravljenja vina dugu više od 2 veka

Prvi čokoti zasađeni su 2003. godine u Vinariji „Jelić“ u Bujačiću. Pratili smo je punih 15 godina i ova sorta je pokazala stabilnost u proizvodnji, dobre agrobiološke osobine, tolerantna je na bolesti (plamenjaču, pepelnicu i botritis), plod je dobrog kvaliteta, loza odlično prezimljava, daje i dobre prinose, do 3 kilograma po čokotu. Jedino što ne odgovara je to što ova sorta ima malo veću bujnost i neuredan špalir, ali uz određene agrotehničke i pomotehničke mere špalir se može veoma lako držati pod kontrolom. U odnosu na druge sorte traži više fizičkog rada, ali ona to vraća izuzetno dobrim i kvalitetnim plodovima, a kasnije i vinom koje ima jednu specifičnu aromu, jedan blagi ukus zove, što ga čini jedinstvenim.


Ukusno plod - © Dejan Davidović

Za gajenje vinove loze pogodne su one parcele koje su izložene južnim ekpozicijama, počev od Slovca preko Lukavca, Babine Luke, Zabrdice, do Mrčića, Bujačića – tu su najlepši tereni i po pravilu tu je i sastav zemljišta dosta dobar jer je odnos gline i peska gotovo idealan. „Imamo mi dovoljno dobrih terena za gajenje vinove loze, ali oni koji žele da se bave proizvodnjom moraju da shvate da je ovo jedan mnogo ozbiljan posao kojem se mora pristupiti na pravi način – od pripreme zemljišta, izbora sadnog materijala, do podizanja vinograda uz poštovanje struke i nauke.“


Svetski eksperti oduševljeni vinskim regijama u Srbiji

Što se tiče sortimenta, Milinković smatra da proizvođači u valjevskom kraju treba da se okrenu više prema autohtonim sortama.

Mislim da bi ovaj kraj i ovaj deo Srbije trebalo da bude prepoznatljiv po autohtonim sortama kao što su prokupac, bela novostvorena sorta morava, koja se u našem kraju pokazala kao odlična jer daje odlična vina. Sve ovo mora pratiti kvalitetan sadni materijal. Valjevo bi trebalo da ima svoj brend što se tiče vina, odnosno sorte koje daju najbolje rezultate na našem terenu“, smatra Milinković, koji je član i jedan od osnivača valjevskog Udruženja vinara i vinogradara „Gradina“.

Sagovornici

Slobodan Milinković vinogradar iz Babine Luke,

Jovan Milinković savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u PSSS Valjevo

Autor: Dejan Davidović

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica