Kako se može zaraditi u ovčarstvu? – Od plasmana vune i mesa

Kako se može zaraditi u ovčarstvu? – Od plasmana vune i mesa

Na severu naše zemlje u opštinama Vrbas i Kula poljoprivreda je veoma razvijena, a najzastupljeniji su ratarstvo i stočarstvo, posebno uzgoj i tov svinja. Ipak poslednjih godina u ovom kraju ljudi sve više primećuju značaj ovčarske proizvodnje, posebno od prerade vune i izvoza mesa.

Naš sagovornik Vladimir Kankaraš iz Udruženja odgajivača iz Vrbasa ističe da su ove godine počeli ranije da traže vunu. Trenutno su u pregovorima sa jednim proizvođačem jorgana i jastuka iz Čeneja, koji želi da otkupi vunu. Što se tiče proizvodnje i izvoza ovčijeg mesa, situacija je i na tom tržištu vrlo povoljna za stočare. Trenutno postoji velika potražnja za ovčijim mesom u arapskom svetu, pa su i proizvođđačima iz Izraela uspeli da dogovore dobru cenu i sklope posao za izvoz ovčetine.

Sa druge strane, kada je reč o kozarstvu, u ovim opštinama je veoma loša situacija. Za razliku od ovčarske proizvodnje koja je u konstantnom porastu, odgajanje koza uveliko stagnira.

„Skoro 400 ili 500 farmi koza su ugašene odavno i  sada je kozarstvo u vrlo lošem stanju. Teško je prolazilo to mleko i taj sir. Izgleda da smo mi za takve skupe i kvalitetne proizvode mi siromašni i nemamo to da kupimo“, ističe Vladimir Kankaraš.

Ipak, on dodaje da galvni razlog za taj problem zapravo leži u neorganizovanosti kozara u Srbiji. On ističe da nijedno udruženje ne može da se organizuje bez ostalih stočara, bez nekih predstavnika vlasti i onih koji donose zakone. Takođe, stočarima su od velike važnosti izložbe, pa je zato apel ovog odgajivača da ih bude što više.

Prerada vune i izvoz ovčijeg mesa - © Pixabay 

Ipak, iako je jaretina poznata po svom visokom kvalitetu i dobrom ukusu, većina sela u našoj zemlji nema taj običaj da priprema ovaj specijalitet, pa ga samim tim i ne konzumira.

„U severnom delu Srbije, je uglavnom mađarska populacija,  a oni to meso ni ne jedu. Oni muško jagnje odmah sklone sa strane, da bi što pre počeli mužu mleka. Dok u Crnoj Gori su ljudi raspoloženi da kupuju jaretinu. Tamo ima dobrog dela muslimanske poplacije. Ovde narod nije naučio to da jede. Zato što možda nije u tradiciji kuće ili sela, a možda i oni ne znaju da to spreme na način na koji im odgovaralo“, rekao nam je Kankaraš.

U Italiji se jaretina konzumira u velikim količinama. A u odnosu na jagnjetinu, jareće meso je 2,5 puta skuplje, ističe ovaj proizvođač.


Sagovornik: Vladimir Kankaraš, Udruženje odgajivača iz Vrbasa

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica