Slavol u sebi sadrži mikroorganizme i to u vidu korisnih bakterija koje imaju sposobnost da se kada dođu do zemljišta naseljavaju oko korena i obavljaju proces azotofiksacije, odnosno da usvajaju preko potreban azot koji je u atmosferi zastupljen za čak 78 odsto.
“Jedino ovi sićušni organizmi mogu da usvoje azot i pretvore ga u mineralni, odnosno oblik koji biljka može da koristi za svoju ishranu. Sa druge strane imamo bakterije koje imaju sposobnost da elemente koji se nalaze u zemljištu, a koji su trenutno zarobljeni za biljku, takođe pretvaraju u hranu za biljku, to su fosfor, kalijum i ostali mikro elementi koji se nalaze u zemljištu”, objasnila je Sanja-Relić Balentović iz kompanije Agrounik.
Možda vas zanima
Zašto je dobro gajiti speltu?
25/08/2023
Bakterije koje ulaze u sastav Slavola u procesu umnožavanja kao sekundarne produkte metabolizma stvaraju auksine.
“I to kao indol-sirćetnu kiselinu koju biljka lako usvaja i prepoznaje kao svoje bakterije, one putuju kroz biljku sprovodnim sudovima, dolaze do korena čime utiču da biljka bolje raste u širinu i dužinu. Tako dobijamo biljku koja je boljeg korenovog sistema, boljeg i jačeg lista i nadzemnog dela i to je prvi korak ka dobrom i uspešnom prinosu“, rekla je Sanja.
Ivo Kelić, poljoprivrednik iz Marinaca na početku je bio skeptičan prema Slavolu i rezultatima koje bi sa njegovom primenom trebalo da postigne. Ipak, posle poziva i preporuke jednog prijatelja sve se promenilo.
“Gospodine Keliću to vam je najbolja stvar koju sam ja ikada u životu video, prošle godine sam tretirao samo sa Slavolom pšenicu dva puta i nijednim drugim đubrivom i imao sam super prinose”, reči su koje je Ivo Kelić čuo od prijatelja, i nije čekao ni dana, pozvao je predstavnika Slavola.
“Tada sam tretirao šećernu repu, napravio sam uzorak, repa koju sam tretirao sa Slavolom bila je 20 posto veća, imala je veći list u odnosu na onu koju nisam tretirao. Koren je bio takođe mnogo veći i od 2012. godine mi koristimo Slavol na svih 200 hektara. Ja bih preporučio svim svojim kolegama i prijateljima-poljoprivrednicima da više koriste Slavol”, kaže on.
Primena Slavola u šećernoj repi – za jake, otporne i slatke biljke
Brojni su ogledi učinjeni sa Slavolom kako na manjim poljoprivrednim gazdinstvima tako i na većim sistemima. Ulaganja su naspram kvaliteta krajnjeg proizvoda zaista minimalna, a rezultati primene Slavola više su nego uočljivi.
“Dobijemo jaču, snažniju biljku, zelenije boje, što nam garantuje bolju fortosintezu, a znate da je usko povezana sa ishranom i na kraju dobijemo stabilniji i veći prinos i bolji kvalitet“, zaključila je Sanja Relić Balentović.
Sagovornici:
Sanja Relić Balentović, Agrounik
Ivo Kelić, poljoprivrednik iz Marinaca
Komentari