I pored gotovo idealnih vremenskih uslova i prinosa pšenice koji na mnogim parcelama premašuju višegodišnji prosek, domaći ratari se i ove godine suočavaju sa starim problemom — niskom otkupnom cenom koja ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje.
Na više od 600.000 hektara pod pšenicom, ovogodišnji prinosi se kreću između 5,5 i 6 tona po hektaru, a pojedini proizvođači beleže i do 8–9 tona. Ukupna proizvodnja mogla bi premašiti 3,5 miliona tona, što značajno prevazilazi domaće potrebe. Međutim, tržište reaguje mlako i bez konkretnih signala o porastu cene.
Možda vas zanima
Na terenu se akontne cene kreću od 16 do 19 dinara po kilogramu. Na novosadskoj Produktnoj berzi nova pšenica dostiže 20,5 dinara, dok je na spot tržištu maksimalna cena oko 21,5 dinara. Ipak, sve je to daleko od praga rentabilnosti koji poljoprivrednici procenjuju na 24–25 dinara po kilogramu.
„Ne tražimo luksuz — samo da pokrijemo troškove i imamo osnovu za sledeću sezonu. Cena ispod 23 dinara nije realna“, poručuju iz Udruženja poljoprivrednika Subotice.
Država je najavila intervencioni otkup po ceni od 23 dinara bez PDV-a, ali ta mera obuhvata svega 30.000 tona — tek simboličnu količinu u odnosu na celokupni rod. Problem dodatno otežava ograničen broj otkupnih punktova Robnih rezervi, naročito u regionima poput severa Bačke, gde su mnogim ratarima fizički nepristupačni.
Poljoprivrednicima stižu rešenja o doprinosima za 2025: Poreska uprava krenula sa slanjem
Na globalnom tržištu situacija nije povoljnija — zalihe su velike, a i druge zemlje beleže dobru proizvodnju. Izvoznici su oprezni, a domaći otkupljivači nevoljni da ponude višu cenu.
Uprkos rekordnoj proizvodnji, veliki broj ratara suočava se sa minimalnom ili čak negativnom zaradom. Neki će pokušati da sačekaju bolju cenu i uskladište pšenicu, ali to nosi dodatne troškove, rizike i neizvesnost.
Poljoprivrednici su još jednom u situaciji da, i pored uspeha u proizvodnji, vode neravnopravnu borbu na tržištu — u igri u kojoj pravila često ne idu u njihovu korist.
Komentari