Cena soje: Da li su proizvođači konačno zadovoljni?

Cena soje: Da li su proizvođači konačno zadovoljni?

Žetva soje je uveliko u toku. U ataru opštine Plandište naši poljoprivrednici su zadovoljni prinosom, ali savetuju da bez truda i muke nema ni napretka.

Čaba Biro seje soju u monokulturi jer, kako kaže, tako je najisplativija i najrentabilnija proizvodnja. Dve godine za redom seje soju, a treće godine kukuruz na površini od preko 500 hektara. U zavisnosti od rasporeda padavina prinosi od njive do njive su različiti. Tamo gde nije zalivano očekuje prinos od dve do tri tone. 

Čak ni izbor sorte soje, rane ili kasnije, ne obezbeđuje sigurnost.

„To je uvek lutrija, jer čovek ne zna unapred kad će koja padavina: da li će kiša da padne 20. jula ili će da padne 5. jula. Jednoj sorti odgovara tada, drugoj, kasnijoj odgovaraju padavine 5. avgusta. Zato je to lutrija, ali mi sejemo različite sorte i to sejemo dobre sorte, uglavnom inostrane, tako da one daju veliki prinos. Međutim, malo ih je teže kombajnirati, pošto imaju zeleno stablo do kraja. Ali, hvala Bogu, dobra mehanizacija i to rešava”, objašnjava nam Čabo.

Što se tiče cene soje, u početku sameb je bila niža, oko 320 evra po toni, kaže nam Čabo i dodaje da cena, ipak, svakim danom raste.

Cena soje: Evo šta proizvođače najviše muči!-© Agromedia

„Ja sam poljoprivrednik i teško je da ja procenim šta će biti sa cenom, ali od početka žetve cena je u porastu, a što se nas tiče može i da se duplira”, kaže Čabo.

Čaba nije zadovoljan što radi soju u monokulturi, ali je prinuđen da tako radi sve dok je cena pšenice niska, ona ne može da parira soji, a njegova matematika jedino ovako opravdava proizvodnju soje.

Čaba je mlad čovek i jedan od retkih koji je odlučio da ostane na selu i da živi od poljoprivrede. Pitali smo ga da li može da se bavi na moderan način ovim poslom, da nabavi savemenu mehanizaciju, a da mu taj posao bude i isplativ.


„Tu su krediti i lizing i bez toga nije moguće. Moramo da tražimo pomoć od banke, ali uslovi su sada dobri, banke izlaze u susret i samo tako može. A, bez dobre mehanizacije nema uspeha u poljoprivredi. Sve se svodi na skraćivanje vremena, povećanje brzine rada. Za 15 godina, koliko se bavim poljoprivredom sa ocem, jasno se osećaju kllimatske promene i kada čoveku vreme dozvoli da radi, onda mora da uradi u što kraćem roku”, zaključuje Čaba.

Sagovornik: Čaba Biro, Jermenovci

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica