Kako zaštiti rasad omiljenih povrtarskih kultura

Kako zaštiti rasad omiljenih povrtarskih kultura

Kako bi se postigli visoki prionsi u proizvodnji povrća, neophodno je proizvesti kvalitetan rasad, koji je potrebno adekvatno zaštititi.

Paradajz - © Pixabay

Paprika, paradajz i kupus podložni su napadu gljiva, bakterija i virusa, koji prouzrokuju simptome poleganja, pegavosti ili šarenila listova i kržljavosti. Treba imati u vidu i to da su mlade biljke osetljive na brojne štetočine.

Poleganje rasada

U objektima se redovno javljaju gljive Rhisoctonia solani, Phythium spp. i Phytophtora spp, koje se prenose zaraženim semenom i biljnim ostacima. Prvi znaci bolesti uočavaju se na prizemnom delu stabla, koje omekša i počinje da truli, pa biljke venu i poležu. Poleganje se brzo širi i stvaraju se ogoljena mesta u lejama, naročito kada je oblačno i povećana vlažnost vazduha i zemljišta.

Zaštita rasada od patogena bakterijama

Sprečava se agrotehničkim i hemijskim merama. Od prvih, najznačajniji su plodored, dezinfekcija semena i zemljišta i umereno zalivanje. Dezinfekcija semena omogućava zaštitu od nicanja do formiranja prvih listova, zbog čega je izuzetno važna. Seme se zaprašuje pre setve metodom predoziranja nekim od preparata na bazi kaptana, mada je najbolje kupiti već dorađeno.

Ako se poleganje pojavi, najbolje je da se biljke počupaju i cela leja zalije Previkurom.

Saveti za proizvodnju kvalitetnog rasada


Ilustracija: Zasad kupusa - © Pixabay


Preventiva protiv pegavosti

Gljive i bakterije koje prouzrokuju pegavosti često se razvijaju na loše negovanom rasadu, u objektima u kojima se ne održava higijena, ne provetravaju se i ne kontrolišu ostali uslovi. Na prisustvo parazita ukazuju nepravilne promene na listu i peteljci. Međutim, pegavosti se uspešno predupređuju preventivnim prskanjem, čim se formira prvi stalni list, a potom se nastavlja zaštita svakih sedam do deset dana, sve do rasađivanja. Koriste se preparati na bazi bakra,
jer istovremeno deluju na gljive i bakterije.

Kako da sami napravite mešavinu za sadnju biljaka u saksiji


Na paradajzu i paprici česte su viroze, koje se primećuju po žutoj prošaranosti liske, mozaiku i deformaciji listova. Prvenstveno se šire semenom. Da bi se to sprečilo, seme paprike neposredno pre setve potapa se u dvoprocentni rastvor kaustične sode, a paradajza u dvoprocentni rastvor sone kiseline. Posle 24 časa seme se ispira vodom, prosuši u tankom sloju i seje.

Štetočine umanjuju rod

Rasad je često na meti lisnih vaši, rovaca, žičara i puževa golaća. Važno je da se na vreme uoče
oštećenja i počne suzbijanje.

Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe
Autor: Dipl. inž. Sanja Miletaković PSSS Kruševac

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica