NAJVEĆI, NAJJAČI I NAJSKUPLJI KOMBAJN U SRBIJI! Pogledajte CLAAS LEXION 8900 u akciji!

NAJVEĆI, NAJJAČI I NAJSKUPLJI KOMBAJN U SRBIJI! Pogledajte CLAAS LEXION 8900 u akciji!

CLAAS LEXION 8900 sa sistemom CEMOS AUTOMATIC trenutno je najveći kombajn koji radi na našim poljima. Ova moćna mašina namenjena je velikim površinama i visokim dnevnim učincima, a svoje prve utiske za AGROmedia podelio je Žikica Lazić iz Golubinaca, kombajner sa 25 godina iskustva.

Kada je sve podešeno, vozaču na prvi pogled ostaje samo da sedi „kao u direktorskoj fotelji“ i nadgleda rad. Veliki heder zahteva široko vidno polje, ali značajan deo posla preuzimaju navigacija i automatski sistemi.

Ipak, iza upravljača i dalje mora da bude čovek koji poznaje žetvu, usev i način rada kombajna. Upravo takvo iskustvo ima Žikica Lazić iz Golubinaca, koji već četvrt veka upravlja različitim modelima kombajna.

Počeo je na Zmaju 142, a kasnije je vozio CLAAS LEXION 450, LEXION 650 i TUCANO 580. Kada smo razgovarali sa njim, za upravljačem novog LEXIONA 8900 bio je trinaesti dan.

Do 80 hektara za 12 do 13 sati

Prema Žikicinom iskustvu, LEXION 8900 je moćan kombajn namenjen velikim učincima i velikim parcelama. Kada se radi tokom celog dana, za 12 do 13 sati može da požanje između 70 i 80 hektara.

U odnosu na kombajne koje je ranije vozio, ovaj model pripada potpuno drugoj klasi. Veći je, snažniji i opremljen savremenim kompjuterizovanim sistemima koji olakšavaju rad i automatski prilagođavaju veliki broj parametara.

Visok učinak, međutim, ne znači da je radni dan kratak. Žikica za upravljačem provodi najmanje 13 do 14 sati, a kada se uračunaju sipanje goriva, podmazivanje, čišćenje i drugo održavanje, radni dan traje i do 16 sati.

„Da, možemo da nastavimo i moramo. Nemamo mi nekog izbora“, kaže Žikica o nastavku rada iz dana u dan tokom kratkog perioda žetve.


CLAAS Lexion 8900 je ZVER sajma u Novom Sadu: Najveći, najjači i najskuplji kombajn ostavlja bez daha!

Veća kabina i heder gotovo dvostruko širi

Kabina novog kombajna je prostrana i pruža dobru preglednost, što je posebno važno zbog velikog hedera. U odnosu na starije kombajne koje je Žikica vozio, heder je gotovo dvostruko širi.

Raspored osnovnih komandi nije mu predstavljao problem, jer je sličan drugim CLAAS modelima. Najveća razlika je u bord-kompjuteru i sistemu CRUISE PILOT, koji automatski prilagođava brzinu kretanja uslovima rada i količini materijala koji ulazi u kombajn.


CLAAS Lexion 8900

Iskusnom kombajneru bilo je potrebno svega nekoliko sati da se navikne na novu mašinu. Najviše pažnje zahtevala je velika radna širina, naročito prilikom kretanja i okretanja na parceli.


Žikica je ranije radio sa hederom širine devet metara, pa prelazak na znatno širi nije bio veliki problem. U početku je kombajn vozio i ručno, dok automatski sistem nije bio potpuno podešen.

Automatika prilagođava kombajn vlažnijim uslovima

Promenljivo vreme, noćna vlaga i vlažnija slama često mogu da uspore žetvu. LEXION 8900 može da se podesi i za rad u nešto vlažnijim uslovima.

Kombajn tada automatski prilagođava zazor i broj obrtaja bubnja. Naravno, ni ovako snažna mašina ne može efikasno da radi kada je slama previše vlažna, ali automatika omogućava da se rad nastavi u uslovima u kojima bi podešavanje starijih kombajna zahtevalo više vremena i iskustva.

Veliki heder dovodi ogromnu količinu biljne mase do vršalice, ali, kako Žikica objašnjava, problema sa zagušenjem nema. Brzina kretanja, snaga motora i podešeni parametri usklađeni su tako da kombajn lako prihvata materijal.

Snaga od 790 konjskih snaga i potrošnja od oko 15 litara

Snaga motora posebno dolazi do izražaja na delovima parcele gde je pšenica gušća i rod veći. Rezerva snage omogućava kombajnu da takve promene savlada bez većeg usporavanja.

Prema rezultatima iz prvih dana rada, potrošnja je iznosila oko 15 litara goriva po hektaru. Žikica navodi da je to čak manje od potrošnje nekih slabijih kombajna koje je ranije vozio, ali dodaje da je žetva tek počela i da potrošnju treba pratiti tokom dužeg perioda.

Kombajn je opremljen gusenicama, koje mu olakšavaju rad na usponima i neravnom terenu. One omogućavaju bolje prianjanje i sigurnije kretanje velike i teške mašine.

Podešavanje prema kvalitetu pšenice

LEXION 8900 nema klasične slamotrese, već koristi drugačiji sistem vršidbe i izdvajanja zrna sa rotorima. Zbog toga se i način podešavanja razlikuje od klasičnih kombajna.

Automatika tokom rada postepeno menja parametre, bez velikih i naglih oscilacija. Kada se održava ujednačena brzina, ni promene podešavanja nisu velike.

Prema Žikicinim rečima, kvalitet vršidbe je veoma dobar, ali rukovalac i dalje može da utiče na rezultat. Moguće je smanjiti lom zrna, povećati čistoću uzorka ili dati prednost većem protoku materijala i većoj brzini rada.

Ako je cilj nežnija vršidba, kombajn se može podesiti tako da smanji oštećenje zrna. Kada je važno da se posao završi u što kraćem roku, moguće je povećati protok, uz prihvatanje nešto slabijeg kvaliteta uzorka.

Rukovalac može ručno da koriguje:

  • otvor sita,
  • broj obrtaja ventilatora,
  • broj obrtaja bubnja,
  • brzinu kretanja,
  • intenzitet vršidbe,
  • čistoću zrna i protok materijala.

CLAAS Lexion 8900

Kod kvalitetne i ujednačene pšenice automatika uglavnom radi bez većih odstupanja. Ako je zrno lošijeg kvaliteta ili usev neujednačen, potrebno je da kombajner dodatno koriguje podešavanja.

Iako je kombajn gotovo potpuno automatizovan, iskustvo rukovaoca ostaje veoma važno. Automatika može da prati protok materijala, prilagođava brzinu i menja radne parametre, ali čovek procenjuje kvalitet zrna i odlučuje šta u datom trenutku ima prioritet.

Na parcelama gde je prinos od pet do šest tona po hektaru, ali i tamo gde dostiže oko devet tona, kombajn se kreće približno od četiri do pet kilometara na sat. Sistem prati količinu materijala na uvlačnom kanalu i na osnovu toga prilagođava brzinu i rad kombajna.

Veliki učinak presudan tokom kratke žetve

Posle trinaest dana rada Žikica kaže da je upravljanje velikim kombajnom lakše i prijatnije prvenstveno zbog automatizacije i navigacije. Ipak, najveća prednost je količina posla koju mašina može da završi za kratak period.

Žetva pšenice traje svega desetak do četrnaest dana, pa je svaki sat povoljnog vremena važan. Zbog toga su se odlučili za što veći i snažniji kombajn, sposoban da u kratkom roku požanje velike površine.

Kako Žikica zaključuje, upravo je to bio glavni razlog za izbor ove mašine – „da u što kraćem periodu uradimo veliku količinu“.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica