Slama, trska i agrili najbolja su zaštita za biljke od zime

Slama, trska i agrili najbolja su zaštita za biljke od zime

Mnoge vrste povrća, ako se poseju u oktobru i novembru, imaju kvalitetniji rod i prinos na proleće. Međutim, postoji opasnost da u toku zime dođe do oštećenja jednog dela biljaka ili čak čitavog useva koji ste zasadili na jesen. Zato je veoma važno da ih, ukoliko već niste, pravilno zaštitite.

Da bi biljke, koje ste posadili ili posejali u jesen, na proleće dobro rodile, veoma je važno da ih dobro zaštitite od zime. Zato nam je naš stručni saradnik Vladimir Milutinović rekao kako je najbolje da to uradite.

Načini na koje ih možemo zaštititi su različiti. Naravno, ukoliko imate mogućnosti da ih držite u nekom zaštićenom prostoru, kao što su staklenici, plastenici, pa čak i tople leje, to bi za biljke bilo najbolje. Međutim, ukoliko govorimo o otvorenim površinama, važno je da znate kakve mere zaštite postoje.”

Slama - ©Agromedia  

Veštački materijali za zaštitu

U veštačke materijale kojima se biljke zaštićuju spadaju pre svega agrili, kao i tkanine koje su tanke i kojima se biljke mogu pokrivati. Na taj način one štite biljku i povećavaju temperaturu ispod zaštitnog sloja bar za nekoliko stepeni.”

 

Ušuškavanje slamom je odlično za biljku, a uopšte ne šteti ni kasnijoj obradi zemljišta. 

 

Prirodni materijali za zaštitu

Uz to, postoje i prirodni materijali koji se mogu koristiti za zaštitu biljaka od zime. To može biti trska, slama, borova kora, iglice i slično. Ovakva vrsta zaštite će, simulirajući prirodno okruženje, omogućiti da se temperatura oko biljke poveća i time je sačuva od hladnoće.”


Najčešći način zaštite biljaka, odnosno balčiranja, jeste uz pomoć slame. Ona je neutralna, ne sadrži seme, korove, štetne insekte, niti išta drugo što može da naškodi biljkama. Zato nju bez brige možete posuti oko bilo koje biljke. One će nesmetano moći čak i da rastu, probijajući se kroz slamu. Uz to, na proleće se slama veoma lako uklanja.”

Vladimir Milutinović - ©Agromedia 

Zaštita biljaka slamom

Količina slame koja je potrebna za jednu biljku je mala. Dovoljan je samo tanak sloj od nekoliko centimetara. Uz to, ni biljke koje smo posejali na jesen nisu velikih dimenzija. Zato će im malo slame mnogo pomoći da se zaštite od jakog vetra, mraza ili neke druge zimske nepogode. Naravno, količina slame koja se postavi oko biljke u toku zime će se smanjiti, pre svega zbog vlažnosti vazduha ili padavina. Međutim, to ne bi trebalo da vas plaši, jer će biljka prezimiti bez problema.“


Ušuškavanje slamom je odlično za biljku, a uopšte ne šteti ni kasnijoj obradi zemljišta. Jednostavno, na proleće grabuljom ili motikom možemo ukloniti slamu sa biljke, a zatim dalje obrađivati prostor oko nje.“

Na kraju, slama je odličan izbor za zimsku zaštitu biljaka i zato što ne truli. Istu količinu ovog materijala možete da koristite po nekoliko godina, a onda je možete odneti i na kompostište, jer ćete od nje dobiti kvalitetno organsko đubrivo.“


Sagovornik:
dipl. inž. Vladimir Milutinović

 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica