Kako se Futožani bore protiv nelojalne konkurencije?

Kako se Futožani bore protiv nelojalne konkurencije?

Već poslednjih pet godina proizvodnja povrća u našoj zemlji uveliko opada. Ista je situacija i sa kupusom. Dok su pre pet godina površine pod ovom kulturom samo na teritoriji Futoga iznosile i preko 1000 hektara, danas je to jedva 350 hektara. Pa ipak, i usled ovako slabe ponude, potražnja za nadaleko poznatim Futoškim kupusom je velika.

 

Čak i tokom zime postoji velika potražnja ove kulture, ali količine kojima raspolažu proizvođači kupusa u svežem stanju nikako ne mogu da zadovolje potrebe. Ipak, dobra vest je da na teritoriji ove opštine poslednjih godina raste broj uzgajivača Futoškog kupusa sa oznakom geografskog porekla. Pa će tako vremenom i koliine futoškog kupusa rasti.

„Zahtevi postoje. Meni se javljaju ljudi koji traže za mene ogromne količine kupusa. Nekoliko desetina šlepera, a tog kupusa nema u Futogu trenutno. To nam govori da mi u infrastrukturi moramo da napravimo neke iskorake u smislu pravljenja kapaciteta koji mogu da produže nase prisustvo na tržištu. To se posebno odnosi na izgradnju hladnjača. Neki ljudi će sigurno odreagovati na to i sledeće godine zasejati veće površine pod Futoškim kupusom. To ipak niko ne može da predvidi jer tu postoji još niz faktora koji mogu uticati na zasnivanje proizvodnje“, kaže nam Miroljub Miroljub Janković, proizvođač Futoškog kupusa.

 

POtražnja za Futoškim kupusom raste, a proizvođači ne mogu da odgovore - © Agromedia

Još jedan od velikih problema s kojim se proizvođači ove kulture sreću je nelojalna konkurencija. Mnogi od njih su zabrinuti je se pod njihovim imenom proda velika količina kupusa koja, kako kažu, ni po izgledu a ni po kvalitetu ne može da priđe Futoškom kupusu. Pa ipak, neki od njih su pronašli načnin da se zaštite od toga, a na potrošače apeluje da vode računa kada kupuju Futoški kupus.

„Taj problem mi rešavamo nekim svojim snagama, jer nas niko drugi ne štiti. Bili smo prinuđeni da sami odreagujemo i da se označavamo. I to se najviše primećuje na teriotiji Futoga i Novog Sada. Tamo postoje oznake Udruženja proizvođača i prerađivača Futoškog kupusa i Futoškog kiselog kupusa gde su ljudi identično označeni i gde postoje svi njihovi podaci, zatim broj pod kojim su sertifikovani i pod kojim su vršili kontrolu proizvodnje, i adresa, ime i prezime“, navodi Miroljub.

 


POtražnja za Futoškim kupusom raste, a proizvođači ne mogu da odgovore - © Agromedia

 

Uprkos svim ovim problema, naš sagovornik je itekako zadovoljan ovom proizvodnjom i zaključuje da jedno domaćinstvo može opstati ako se bavi gajenjem Futoškog kupusa, ali i da prati zahteve tržišta koji će ga uskoro odvesti i u prerađivački sektor.


„U jednom trenutku ćemo morati da pređemo i u sektor prerade to će nas naterati vreme i želje potrošača. Ali ovo znanje od proizvodnje zrelog kupusa ćemo lako primeniti i u procesu prerade. Površine koje ja obrađujem nisu velike, ja sam mali proizvođač. Ja spadam u one poljoprivrednike koji svoju proizvodnju zasnivaju na 2-3 hektara površine. Nekada sam zakupljivao i veće površine, ali vremenom sam shavatio da površina ne igra nikakavu ulogu. Moja proizvodnja se zasniva isključivo na kvalitetu“, s ponosom ističe ovaj mali proizvođač Futoškog kupusa.

Dakle, ono gazdinstvo koje proizvede kvalitet i taj kvalitet ponudi tržištu može uspeti i opstati.

 


Sagovornik: Miroljub Janković, proizvođač Futoškog kupusa

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica