Peglanje bora EVROPSKIM PARAMA

Peglanje bora EVROPSKIM PARAMA

Informacija da je u Srbiji najviša isplaćena mesečna zarada 240.000 evra i dalje izaziva nevericu kod brojnih građana. Mene lično ništa od toga nije zbunilo, jer godinama slušam kako smo deo Evrope i razvijenog sveta, gde su pomenute sume nešto uobičajeno. Ono što sam dosta pouzdano uspeo da saznam je da milionsku platu nije dobio niko iz sektora agrara, poljoprivredni proizvođač ili stručnjak, niti zadrugar. Za njihove džepove, što više rade, lepi se samo više blata, ali zbog toga ne treba da se žeste vitezovi oranica, jer se najavljuje da će uskoro i njih sunce ogrejati i da će početi da pristižu novci iz evropskog buđelara, pošto je od 1. jula država počela sa programom finansijske podrške mladih poljoprivrednika. U igri su velike pare za koje se tvrdi da će RETUŠIRATI SLIKU SRPSKOG AGRARA.

Kolumna:Peglanje bora EVROPSKIM PARAMA  - © Agromedia

Kada je Vladimir Pištalo, književnik i predavač na jednom od američkih univerziteta, pitao svoje studente zbog čega češće ne idu u biblioteke i posuđuju knjige, dobio je neverovatan odgovor. „NIJE ZGODNO, PROFESORE, MOGAO BI NAS NEKO VIDETI.“ Ova porazna činjenica podudarila bi se i sa pitanjem upućenim našim poljoprivrednicima: što ih retko ili nikako ne srećemo u bankama, drugim finansijskim punktovima i osiguravajućim agencijama. Verujem da naši proizvođači hrane nemaju problem sa tim da ih neko vidi u holovima ovdašnjih banaka, ali i da se na njihovom terenu jako nesigurno osećaju. Nisu u sukobu, a kao da jesu. Ako se ne razumeju u berzanske poslove, ne žele ni da im neko pravi filozofske traktate sa procentima i kamatama na kredite kada su one po pravilu obojene varljivom ZELENOM bojom. Međutim, ove godine, kako naš narod kaže, nekome će da „crkne kuče“, jer je iz dve PRIKOLICE, domaće i inostrane, planirana neupamćena novčana podrška srpskim poljoprivrednicima.

Samo koji dan ranije pre najava o ŠIROKOJ RUCI prema vitezovima oranica javnost je obaveštena da je najveća mesečna zarada, odnosno plata u Srbiji, čak 240.000 evra. Građani su u početku bili bukvalno šokirani da u državi gde je prosečna zarada nešto iznad 400 evra neko dnevno upisuje na platni listić 8.000 evra. Taj podatak lično me nije iznenadio zato što se mi decenijama hvališemo kako smo deo Evrope i razvijenog sveta u kojem su visoke, skoro budžetskog nivoa, zarade nešto uobičajeno. Vrlo brzo sam saznao da bezobrazno visoku platu ne prima niko iz sektora agrara, odnosno poljoprivredni proizvođač, zadrugar ili agro stručnjak. Za njih se, kako je neko dobro primetio, samo u velikim količinama LEPI BLATO. Pare su na 45 paraleli kod direktora takozvanih poslovnih škola, estradnih i rijaliti zvezda, već pomenutih bankara, onih koji se posle kraćeg robijanja „audijima“ VRAĆAJU SVOJIM KUĆAMA – jedan od njih rodom iz Beograda, imao ih je čak 30. Novcem se bahate i brojni prodavci magle, politički skorojevići, rukovodioci agencija i sličnih privezaka vlasti uz neizbežnu tranzicionu fukaru koja je odšrafila i poslednju PROIZVODNU LINIJU nekada moćnih fabrika i poljoprivrednih kombinata prodajući ih kao staro gvožđe.

Ulje sa ukusom tartufa  - © Agromedia

Ipak, da se vratimo onom što je najavljeno kao izvesno, pod uslovom da ne bude nekih novih OKOLNOSTI ili nekakve političke KLIN ČORBE koja se povremeno servira poljoprivrednicima u plićim tanjirima. Resorni ministar preko omiljenog TV servisa nedavno je uskliknuo da će u naredne TRI GODINE iz IPARD fonda srpskim poljoprivrednicima biti podeljeno 400 miliona evra. Naravno, neće se evropske pare deliti ko stane u red, kao za kupovinu karata za fudbalski derbi, već za projekte, obnovu mehanizacije, kupovinu savremenih uređaja i opreme, investiranje u prerađivačke kapacitete. Biće para i za primarnu proizvodnju. Od virtuelnog krompira niko se nije najeo. Pomenuta suma, kako je apostrofirano, trebalo bi da RETUŠIRA SLIKU SRPSKOG AGRARA i učini ga konkurentnim i održivim na duži rok. Dakle, poljoprivrednici mogu da se nasmeše pre slikanja, a tamo gde bude nekome falio zub ili se nagomilalo previše bora, RETUŠIRANJEM UZ POMOĆ EVROPSKIH PARA će se sve popuniti i ispeglati!

Znam da bi Šojić na sve ovo kazao: „POLAKO SA TO PLAĆANJE“, iako se radi o UZIMANJU. Međutim, i u toj srpskoj šali ima pouke, pa se tako prisećamo vremena čuvenog ZELENOG PLANA, kada je poljoprivrednicima stavljeno na uslugu skoro milijardu dolara. Najveća količina tog novca je skrckana za kupovinu „škoda“ „stojadina“ i „zaporožaca“, bračnih kreveta „Džems Bond“, prvih televizora u boji, ugaonih garnitura i Vilerovih goblena, pa tek sa onim što je preteklo, kupovali su se traktori, kombajni, freze i druga oprema. Hoću da kažem da se IPARD-ovoj prikolici evra može pristupiti po konkursu, jasnim i dosta strogim uslovima. Od početka godine raspisana su tri konkursa koja su omogućila da 504 poljoprivrednika aplicira za takozvane evropske pare. U međuvremenu je zaključeno svega 10 ugovora, što stvara sumnju da se sporo radi i da ipak postoje neka uska grla. Ali, ako je čvrsto rečeno da će sve pare u potpunosti biti iskorištene, onda ne ostaje ništa drugo nego da u takvu tvrdnju verujemo.

Harmonikaši - © Budimir Novović

Od 1. jula ove godine na snazi je novi konkurs gde država finansijski podržava mlade poljoprivrednike da se uključe u tokove i izazove ove značajne privredne grane. Svako ko bude ponudio prihvatljiv, bolje reći pristojan, projekat moći će da računa na pomoć od 1,5 miliona dinara. Reč je o bespovratnom novcu, gde se uz projekat traži da onaj ko konkuriše mora da obezbedi u novcu petinu njegove vrednosti. Tamo gde se slože kockice država unapred daje 9.450 evra. Bitno je reći da su pomerene godine starosti, pa se tako pod mladim poljoprivrednikom smatraju lica oba pola od 18 do 40 godina života. Država, odnosno resorno Ministarstvo za poljoprivredu će preko svojih službi posle izvesnog vremena ODLAZITI NA KAFU kod novopečenih domaćina da proveri kako im ide posao i imaju li kakvih teškoća. Da stvari nazovemo pravim imenom, to će biti KONTROLA da li su dobijeni novac uložili u ono za šta su ga zvanično tražili ili su ga ugradili u nova kupatila ili spratove kuća. U prošloj godini od 740 prijavljenih za ovaj vid podrške novac je dobilo 667 mladih poljoprivrednika. I ove godine se očekuje pojačano interesovanje – tako kaže statistika.


Inače, jedno od ključnih pitanja je u koji agrarni posao uložiti dobijene pare, a da ne dođe do brzog razočaranja ili bankrota. Da pare nisu namenske, lično bih savetovao da jedan broj mladih poljoprivrednika otvori frizerske salone za muškarce i žene, jer u delu Beograda gde ja živim, da biste se ošišali, morate taj događaj da zakažete i čekate najmanje pola dana, ali najčešće dva. Brže se dolazi na red kod stomatologa ili autoelektričara. Međutim, poljoprivreda je širok, skoro beskrajan prostor sa puno mogućnosti, kako već proverenih tako i novih poslova. Tačnije ako nije hrana, onda je to gajenje cveća ili druženje sa jedinstvenim bićima na planeti kao što su pčele. Stručnjaci kao i ljudi iz prakse obično savetuju da se sa 10.000 evra dosta uspeha može ući u povrtarstvo i da je za početak dovoljno imati dva savremena plastenika. Za hektar jagoda je potrebno 12.000 evra i ako je dobra godina, značajan deo uložene sume može da se vrati. Savetuje se kao dobar posao i ulaganje u zasade lešnika gde je za 500 sadnica potrebno imati oko 6.000 evra. Uz nešto edukacije dobar posao za mlade poljoprivrednike je gajenje gljiva, odnosno pečuraka, od šampinjona, lisičarki i bukovača do prestižnih šitaka. Lično bih uložio u 30 do 50 košnica, jer med slovi za jedinstven proizvod, a njegovi proizvođači pčele za prave planetarne genijalce. Ovog leta ispod planine Orjen kod Herceg Novog, video sam nekoliko pčela koje su u 21 čas i 5 minuta bile u jednoj bašti na radnom zadatku. To je početak treće smene, a zamislite, pčele su još crnogorske. Čudo neviđeno!

 

 Lubenice - © Budimir Novović


Bubašvabe uvek nađu način da prežive! Sa ovom konstatacijom kratko se osvrćem na slučaj AGROKOR u čijem sastavu radi i nekoliko izuzetno uspešnih firmi iz Srbije. Perjanice među njima su „Dijamant“ i fabrika zamrznute hrane „Frikom“. Ovaj megakoncern iz Hrvatske nastao u političkim kuhinjama i sa ambicijama obrta ogromnog kapitala i zarade, prvenstveno na štetu onih koji proizvode robe, još pre dve godine zapao je u krizu lošim vođenjem, podvalama sa izdavanjem obveznica, kraljevskim ponašanjem vlasnika i najbližih saradnika, kao i drugim poslovnim kičerajima i drskostima, napravio je ogroman dug prema bankama, brojnim poveriocima i hiljadama dobavljača. Uz novog stečajnog upravnika i prebacivanjem svog sedišta iz Hrvatske u Holandiju i to na adresu nove kompanije jasno je da su nastali duboki problemi i da će trebati vremena da se situacija noramalizuje uprkos postignutim nagodbama među ukupno 3.069 poverilaca. Pomenute firme iz Srbije, prema nezvaničnim informacijama, pogoršale su poslovanje, ali ga zbog atraktivnosti proizvodnih programa, proverenog kvaliteta i tražnje nisu bitnije ugrozili. Oni koji su ih gurnuli, bez ikakve ekonomske i druge logike, u zagrljaj ovom veštački stvorenom privrednom kiklopu, da je pravde, trebalo bi još odavno da su angažovani na zatvorskoj ekonomiji u Zabeli ili nekom trećem kazamatu.

Izvori informacija:  Lična dokumentacija, portal AGROMEDIA, Bilten za poljoprivredu i selo SANU.


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica