Živa ograda: Koje vrste lepo izgledaju, a ujedno štite od buke i prašine?

Živa ograda: Koje vrste lepo izgledaju, a ujedno štite od buke i prašine?

Bez obzira da li je vaše dvorište veliko ili malo, privatnost je nešto što svi tražimo. Dok je stara izreka „ograde čine dobre komšije“ definitivno istinita, ipak je privatnost u dvorištu ugodnija ako se koriste bujne, zelene biljke. Koje to biljke mogu da vas zaštitite od neželjenih pogleda, lepo izgledaju, lako se održavaju i predstavljaju barijeru od prašine i buke sa ulice?

Zelena ili živa ograda: Sada se sadi, kreira oazu mira i štiti od buke i prašine - © Pixabay

Drveće, žbunaste i visoke biljke se ne postavljaju pored ograde samo da bi vas sakrile od komšija. One štite dvorište od buke sa ulice i stvaraju jednu mini oazu i mirno utočište.

Prvo, pogledajmo koje su to osobine koje ove biljke moraju da imaju.

Lake za uzgoj: Ukoliko je drveće teško za uzgoj, onda nije za ove svrhe. Drugim rečima, ako će teško da raste, ako ima karakteristiku nejednakog rasta, traži posebnu vrstu zemljišta ili neke druge specifične uslove, takvo drveće se ne postavlja uz ogradu.

Zimzelenost: Kako je privatnost nešto što većina nas želi tokom cele godine, listopadno drveće i nije neka opcija za jesen i zimu. Sa druge strane guste, zimzelene biljke sa debelim granama su najbolje za kreiranje privatnosti.

Moraju da izgledaju lepo u nizu: Niko ne želi da posadi nešto što nije privlačno i što neće ulepšati njegovo dvorište. S ozbirom da se ove biljke sade pored ograde u nizu, jako je bitno birati zdrave sadnice istog godišta ili vrste slične visine jer je reč o sadnji drveća koje će godinama tu stajati.

Obratite pažnu: nekim zimzelenim vrstama treba puno prostora kada dostignu punu veličinu, pa u početku ne treba da stoje toliko blizu svojh suseda.

Zelena ili živa ograda: Sada se sadi, kreira oazu mira i štiti od buke i prašine - © Pixabay


Lako se održavaju: Osim što ćete morati dosta i redovno da ih zalivate barem prvu godinu nakon sadnje, ove biljke ne morate da šišate, đubrite ili na neki drugi način održavate. Osim toga, one su uglavnom otporne na štetočine i patogene.

Dovoljno su visoke: Da biste od dvorišta napravili svoju privatnu oazu potrebne su vam biljke koje dostižu visinu bar u nivou vaših očiju (a, i komšijinih). Ako živite u manjem dvorištu, prilikom planiranja obratite pažnju na dimenzije biljke kada je u punom rastu kako ne biste uzeli biljku koja će za koju godinu „pojesti“ dvorište svojom veličinom.

Umereni ili brzi rast: Za stvaranje zelene ograde nije vam potrebno drveće ili žbunaste biljke koje sporo rastu, jer sigurno ne želite da čekate 10 godina da bi dobili svoju skrivenu oazu. Zato su vam potrebne sorte koje prilično brzo rastu. Ipak, ukoliko želite dugovečno drveće koje će biti tu nekoliko generacija, umereni rast je svakako prihvatljiv, a kupovina sadnica već formiranog drveća to može da nadoknadi.


Na osnovu svih navedenih osobina, izdvojili smo biljke koje bi bile savršene za ovaj posao i koje se mogu naći u rasadnicima na našem području.

Zelena ili živa ograda: Sada se sadi, kreira oazu mira i štiti od buke i prašine - © Agromedia


Tuja

U rasadnicima na našim prostorima najčešće može da se nađe nekoliko sorti kao što su Kolumna, Smaragd, Kompakta, Elegantisima ili Zlatna tuja. Zajedničke karakteristike svih sorti je piramidalni oblik, visina rasta do 5m i oko 1m širine i pogodne su za srednja i manja dvorišta. Uspevaju na svim tipovima zemljišta, imaju umerene zahteve za vodom, lako se održavaju i generalno nisu posebno zahtevne.

Ono što ih razlikuje je potreba za suncem. Smaragd podnosi čak i senku, Zlatna tuja i Kolumna podnose i polu senku, dok Kompakt i Elegantisima traže isključivo osunčane položaje.

Ovo nisu jedine sorte tuje koje postoje u ponudi rasadnika i zapravo ćete se iznenaditi koliko sorti tuja ima u ponudi kod nas, te ćete vrlo lako iskombinovati različite sorte tuje.

Tisa

U prirodi, tisa dostiže visinu do 15m, međutim u baštama obično raste do 5 metara. U širinu zauzima oko 1 metar, te je pogodna i za dvorišta manje ili srednje veličine. Odlično podnosi i senku i osunčane položaje, kao i sve tipove zemljišta. Ovo je biljka koja ne raste tako brzo ali je izuzetno dugovečna i zato je preporuka da uzmete starije, već formirane sadnice.

Kedar

Veliko drvo za blokiranje suseda ili uticaja sa ulice, pogodno za velika dvorišta. Kedrovi preživljavaju zime i do -50 stepeni. Ono što je interesantno je što su naučnici otkrili da kedar ima isti biološki ritam kao i čovek.

Zelena ili živa ograda: Sada se sadi, kreira oazu mira i štiti od buke i prašine - © Pixabay

U ponudi rasadnika kod nas je uglavnom Atlaski plavi kedar koji ima prostranu krošnju i zbog toga zahteva dosta prostora, a može dostići visinu do 20 metara.

Jela

Možete birati između kavkaske jele, korejanske, dugoigličave, španske… U zavisnosti od sorte, jela može dostići visinu do 30 metara i zato je pogodna za velika dvorišta. Jele dobro podnose sušu, a prema zemljištu imaju skromne zahteve. Španska jela je posebno lepa kao soliter, a zbog svoje pravilne krošnje može formirati i aleje.

Lovor višnja

Lovor višnja ima listove kao da su premazani voskom, a u proleće cveta belim cvetovima koji su jako prijatnog mirisa. Može da izraste do 3m u visinu i oko 80cm u širinu.

Zelena ili živa ograda: Sada se sadi, kreira oazu mira i štiti od buke i prašine- © Pixabay

Lovor višnja je jako otporna na sve uslove spoljašnje sredine. Orezivanje se preporučuje samo u prvim godinama rasta kako bi se formirale guste krošnje.

Naravno, ovo nisu sve vrste, a postoji još mnogo idelanih živih ograda koje možete da odaberete za vaše dvorište.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica