Po čemu se razlikuju korijander i kineski peršun

Po čemu se razlikuju korijander i kineski peršun

Po čemu se razlikuju korijander i kineski peršun  - © Pixabay

Korijander je fantastična začinska i lekovita biljka koja često zbunjuje ljude, pa je možda i zbog toga nepravedno zapostavljena. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da je Hipokrat preporučivao ovu biljku kao prirodan lek.

Korijander je biljka koja nudi dvostruku korist. Njeno seme je poznato kao korijander, a lišće kao kineski peršun ili cilatro. Tu leži tajna koja mnoge zbunjuje i misle da je reč o dve različite biljke.

Osim što se različito nazivaju, list i plod korijandera imaju i različite arome.

Lišće korijandera podseća svojim izgledom na peršun. Berbom pre cvetanja svojim osvežavajućim ukusom obogaćuje mnoga jela, posebno ona iz meksičke i azijske kuhinje. Ako se bere posle cvetanja dobija malo oštriji, gorči ukus. S obzirom da je reč o nežnom i delikatnom lišću, dodaje se pri kraju kuvanja.

Seme korijandera daje prijatnu, specifičnu aromu, koja podseća na mešavinu peršuna, žalfije i citrusa. Najčešće se dodaje u riblje čorbe ili čorbe od povrća, a dobro se uklapa u kisele zimnice i čest je sastojak u kobasicama.

Po čemu se razlikuju korijander i kineski peršun  - © Pixabay

Čuveni Hipokrat je korijander preporučivao kao lek, a ovo su samo neka od njegovih lekovitih svojstava: smanjuje nivo šećera u krvi, prirodno snižava visok krvni pritisak i dovodi ga u balans, preventivno deluje protiv stvaranja krvnih ugrušaka, utiče na balans hormona, smanjuje bolove tokom menstruacije, a koristiti se i protiv urinarnih infekcija.

Korijander uspeva u bašti, kao i u saksiji. Reč je o jednogodišnjoj biljci, koja više preferira polu senku. Može da bude na direktnom suncu u rano proleće ili jesen, međutim kako dani postaju duži i temperatura raste brzo ulazi u cvet, dok je sa druge strane osetljiv na jako niske temperature.

Korijander voli dobro denirano, bogato tlo. Na temperaturama iznad 23 stepena lišće dobija pomalo gorku aromu, pa ga treba posaditi čim prođu prvi mrazevi, a uživati u aromi lišća dok ne nastupe letnje vrućine.


Listovi mogu da se beru 50-55 dana nakon sadnje, a za seme je potrebno oko 100 dana da dozri i postane suvo.

Listovi se seku oštrim makazama, a treba ostaviti otprilike trećinu lišća na biljci kako bi mogla da ih obnovi. Lišće možete da čuvate nekoliko nedelja u frižideru, a možete i da ga zamrznete. 

Ako želite seme, pustite biljku da dobije cvetove, a zatih cvetove odsecite.


Izvor: The spruce

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica