Gajenje spelte nekada potpuno zanemareno, a danas u ekspanziji

Gajenje spelte nekada potpuno zanemareno, a danas u ekspanziji

Spelta, veoma zdrava žitarica, u našoj zemlji ona ne dobija dovoljno prostora na njivama. Za razliku od nekih zapadnih zemalja kao što su Francuska, Švajcarska, Nemačka i druge. U ovim zemljama spelta se gaji na ogromnim površinama i veliki je konkurent pšenici. Ipak, gajenje spelte poslednjih godina uzima maha i u našoj zemlji.

Jedna porodica iz Bačkog Gradišta odlučila se za gajenje ove ratarske kulture kako zbog brojnih prednosti koje ona ima.

„Spelta je takva žitarica da ima ljusku na sebi koja je štiti od zagađenja iz zemlje i vazduha. Jer ti mikotoksini iz iz zemlje ostanu u ljusci a ne u mekinji što je velika razlika u odnosu na pšenicu. Takođe, ova žitarica ima više vitamina, minerala, gvožđa, svega ima više u odnosu na današnje vrste pčenica“, rekla nam je Ratka Jevtić iz Bačkog Gradišta.

Ipak, poslednjih godina potrošači sve više prepoznaju značaj ove žitarice, pa samim tim rastu i površine pod njom. Svakog dana raste broj potrošača koji žele da zamene klasično pšenično brašno, brašnom od spelte. Kako zbog toga što je zdravije tako i zbog toga što je mnogo hranljivije u odnosu pšenično.

Gajenje spelte - © Agromedia

U periodu kada je ova porodica tek počinjala da proizvodi ovu žitaricu, 2008. godine veoma mali broj ljudi je znao kolika je njena vrednost. Ali danas svaki veći market ima speltino brašno u svojoj ponudi. I da su ga u početku kupovali samo ljudi koji su želeli da promene način ishrane, ali da danas to rade i mnogi drugi kojima se dopada ukus ovog brašna. Porodica iz Bačkog Gradišta pored toga što gaji speltu i od nje pravi brašno, oni ističu da u njihovom domaćinstvu nema proizvoda u koji se ne dodaje ova žitarica.

„U našem domaćinstvo se ova žitarica koristi u svemu. Od hleba, preko krofni, kiflica, princes krofni, pa sve do torti i slatkih rolata. Bukvalno u svemu“, objašnjava naša sagovrnica.

Gajenje spelte - © Agromedia 

Pored spelte, ova porodica koristi i neke druge žitarice koje nisu toliko poznate ali su svakako zdravije od onih koje najčešće koristimo. To su na primer kamut i dikolkum. Dikolkum je je poznat i pod nazivom emer jer se na Nemačkom govornom području tako zove i često koristi.


Ova porodica proizvodi i ove dve žitarice, jer su one jedne od najstarijih, jer imaju odličan ukus, jer su bogate vitaminima i proteinima što mnoge današnje vrste nemaju. Takođe, one same izvlače sve potrebne materije iz zemlje pa ih nije potrebno dodatno tretirati i prihranjivati. A to je takođe jedan od razloga što su ove žitarice pronašle mesto i na parcelama ove porodice iz Bačkog Gradišta.

Sagovornica: Ratka Jevtić iz Bačkog Gradišta

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica