Ovo nije slatkiš: Goveđi kadaif – srpski specijalitet kakav niste probali

Ovo nije slatkiš: Goveđi kadaif – srpski specijalitet kakav niste probali

Iako je dobio ime po poznatoj slatkoj poslastici koja se može probati u Turskoj, Grčkoj, ili na Kipru ovaj specijalitet je slan i dolazi iz valjevskog kraja. Doktor veterinarske medicine Milomir Pušić iz Donje Zabrdice nadomak Valjeva, rešio je da napravi proizvod koji je jedinstven u Srbiji i van granica naše zemlje i u toj zamisli je uspeo. Tržištu je ponudio Goveđi kadaif, tačnije čvarke od goveđeg mesa.

Goveđi kadif - © Dejan Davidović/Agromedia

„Fakultet veterinarske medicine završio sam u Sarajevu, 25 godina se bavio veterinarskim poslom, imao sopstvenu ambulantu i pošto je došlo vreme da je stočarstvo u sve gorem stanju i da ne možeš da zaradiš samo za državu a kamoli za sebe ja sam od toga digao ruke i počeo da se bavim veleprodajom mesnih prerađevina. Pošto imam dosta prijatelja u Bosni i Hercegovini i svuda po svetu koji su druge vere i nacionalnosti, a koji ne konzumiraju svinjske duvan čvarke želeo sam da napravim proizvod koji nema niko da bi mogli i oni da ga koriste u ishrani. Tako sam došao na ideju i proizveo goveđi kadaif odnosno goveđi duvan čvarak“, ispričao nam je Milomir Pušić kako je došao na ideju da napravio jedan ovakav proizvod.

Za spravljanje kadaifa mogu se koristiti svi delovi goveđeg mesa ali najčešće je to od buta, plećke, paufleka. Da bi se dobio kilogram kadaifa potrebno je dva kilograma svežeg goveđeg mesa. Kako objašnjava tvorac ovog neobičnog specijaliteta velike razlike u pripremi kadaifa i klasičnog duvan čvarka nema „jedino za goveđi duvan čvarak treba jako veliko iskustvo i znanje zato što je goveđe meso specifično“. Treba odrediti pravo vreme skidanja sa vatre i ceđenja.

Goveđi kadif - © Dejan Davidović/Agromedia

„Tehnološki postupak pravljenja je skoro indentičan kao kod duvan čvaraka. Kod spravljanja oba proizvoda postoje tri faze kuvanje, dinstanje i prženje. Kod kadaifa razlika je što prilikom prženja nema masnoće životinjskog porekla već se dodaju određene biljne masti. Inače vremenski period pripreme je kao i kod svinjskih čvaraka. Osim kuhinjske soli nema drugih dodataka i ovo je jedan od najzdravijih proizvoda. Ako se malo više uprži smesa mišićna vlakna su suvlja, ispucaju i smesa se pretvori u prah. U suprotnom ako se dovoljno ne uprži tada mišićna vlakna ostanu „življa“ i u tom slučaju ne mogu dugo da stoje pa nakon par dana kadaif počinje da buđa. Takođe, ukoliko se smesa mnogo iscedi pretvara se u pepeo a ako se nedovoljno iscedi ostaje dekav i lepljiv“, rekao je Pušić.

Prve količine Goveđeg kadaifa Milomir je proizveo pre desetak godina i do sada je napravljeno oko pola tone ali je kaže uglavnom sve podelio poznanicima i prijateljima. Od svih koji su probali ove čvarke samo je prema njegovim rečima jedna žena rekla da nisu svinjski.

Goveđi kadif - © Dejan Davidović/Agromedia

„Lep je kada sa jede i hladan ali njegova prava svojstva, ukus i miris dolaze do izražaja kada je zagrejan na temperaturi od 30 stepeni Celzijusa. Preporuka je da se pre konzumiranja kadaif zagreje u mikrotalasnoj pećnici tridesetak sekundi na 90 stepeni. Jedina mana ovog proizvoda je taj što je skup, odnosno što je duplo skuplji u odnosu na duvan čvarke. Trenutna cena jednog kilograma svinjskih duvan čvaraka je 1.200 dinara a kilogram kadaifa je 2.400 dinara“, navodi naš sagovornik.

„Uskoro počinjemo izgradnju objekta površine 250 metara kvadratnih za preradu mesa gde će biti proizvodnja kadaifa, duvan čvaraka, suvog mesa i nakon toga možemo da se nadamo širem plasmanu. Dnevna proizvodnja kadaifa je planirana na 1.000 kilograma,a uz Halal i HCCP standard ovaj proizvodi će moći i na strano tržište. Ja sam ubeđen da je ovo vrhunski proizvod za svet, pogotovu za Arapske zemlje. Moja ideja je izvoz prerađevina na rusko tržište ali i u Tursku i druge zemlje“, rekao je Pušić, govoreći o planovima za naredni period.


Nedavno su valjevski kadaif u jednom ovdašnjem restoranu probali i privrednici iz Bahreina koji su u grad na Kolubari došli da ugovore posao sa rukovodstvom fabrike „Krušik“. Za ovaj neobičan specijalitet Milomir je nagrađen na prošlogodišnjem Sajmu „Etno hrane i pića“ koji je održan u Beogradu.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica