Poljoprivreda bez zemlje – Kako funkcionišu vertikalne farme?

Poljoprivreda bez zemlje – Kako funkcionišu vertikalne farme?

U industrijskoj zoni norveške prestonice Osla, kompanija Avisomo završava jednu od najmodernijih vertikalnih farmi u Evropi. Reč je o potpuno automatizovanom pogonu koji će, počevši od leta 2025, godišnje proizvoditi i do 100 tona sveže salate – i to bez obradive zemlje, pesticida, sezonskih ograničenja i izazova sa očuvanjem svežine pri transportu.

Vertikalne farme

Farma je razvijena u saradnji sa norveškim trgovinskim lancem Coop, a dizajnirana je tako da minimalizuje otpad i emisije, povećava rok trajanja proizvoda i omogući proizvodnju hrane direktno u gradovima, blizu potrošača.

Šta su vertikalne farme?

Vertikalna poljoprivreda podrazumeva uzgoj biljaka u slojevima, najčešće u zatvorenim, kontrolisanim uslovima. Umesto zemljišta, biljke se hrane putem hidroponskih ili aeroponskih sistema – rastvora bogatih hranljivim materijama koje biljke upijaju direktno iz vode.

Ovakav sistem omogućava i po nekoliko žetvi godišnje, a ujedno troši i do 90% manje vode u poređenju sa tradicionalnim uzgojem. Pored toga, potpuno eliminiše štetočine i bolesti koje inače pogađaju useve na otvorenom.

Manje otpada, duži vek proizvoda

Prema podacima kompanije Avisomo, čak 30% uvezene salate propadne pre nego što dođe do rafova. Vertikalna farma taj problem rešava lokalnom proizvodnjom i kontrolom svih faktora – svetlosti, temperature, vlage i hranljivih materija.

Rezultat je salata koja duže traje, ne zahteva prevoz iz drugih zemalja i čuva nutritivne vrednosti – sve to uz manje zagađenja i troškova.

Norveška inovacija koja je privukla investitore

Kompanija Avisomo je osnovana 2018. godine kao studentski projekat na Norveškom univerzitetu za nauku i tehnologiju (NTNU), a danas je među liderima u oblasti automatizovane vertikalne proizvodnje hrane.

Početkom 2025. godine, Avisomo je prikupio 5 miliona evra novih ulaganja, od čega je 1,6 miliona obezbedila državna agencija Innovation Norway, dok su ostatak investirali privatni fondovi i partneri. Sredstva će biti iskorišćena za razvoj tehnologije i širenje proizvodnih kapaciteta.


Ribe i biljke u savršenoj simbiozi – Gaševići obnovili dedovinu kroz akvaponiju!

Investicioni bum u evropskoj zatvorenoj poljoprivredi

U periodu od 2024. do početka 2025. godine, evropske kompanije koje se bave vertikalnim i zatvorenim uzgojem prikupile su više od 120 miliona dolara investicija. Najviše pažnje privukli su britanski GrowUp Farms, škotski IGS, ali i norveški Avisomo.

Takođe, značajan je i zajednički projekat italijanske firme Planet Farms i Swiss Life, koji je dobio čak 143 miliona dolara za razvoj velikih postrojenja za uzgoj hrane bez zemlje.


Vertikalne farme Canva

Vertikalne farme – fokus na održivost, a ne samo na rast

Za razliku od nekih drugih tržišta, evropski investitori su fokusirani na održivost i dugoročnu isplativost. Poseban akcenat stavlja se na uštedu energije, smanjenje troškova rada, optimizaciju logistike i otpornost na klimatske promene. Vertikalne farme se savršeno uklapaju u takve ciljeve.


Top 5 inovacija u poljoprivredi za 2025. godinu: DRON prska, a domaćin sedi i pije kafu!

Podrška države ključna za razvoj

Dok staklenička proizvodnja u EU i dalje zavisi od državnih subvencija, vertikalne farme nude priliku za veću nezavisnost i fleksibilnost. U Francuskoj i Holandiji, recimo, većina staklenika funkcioniše zahvaljujući podršci iz fondova kao što su Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP), Horizon Europe i nacionalni klimatski fondovi.

Ali novi modeli, poput onih koje razvija Avisomo, pokazuju da je moguće drugačije – uz tehnologiju, ali i uz jasan cilj: zdravu, lokalnu i pristupačnu hranu, u svakom godišnjem dobu.

Izvor: EU-startups

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica