Koliko je paradajz isplativiji od pšenice?

Koliko je paradajz isplativiji od pšenice?

Povrtar Tihomir Bojanić iz Čalme rekorder je po prinosu paradajza već nekoliko godina. On u proseku dobija više od 60 tona po hektaru, a ove godine očekuje da će biti i do 80 tona! A još poznatiji je po soku koji od tog paradajza dobija. U čemu je tajna, saznali smo od Tihomira.

Povrtar iz Čalme na tri hektara gaji pet sorti industrijskog paradajza. Od toga, četiri ne menja već godinama, a među njima su Bob ket i Linda. Zadovoljan je i kako su se pokazale dve nove holandske sorte koje je sadio ove sezone.

Gajenje paradajza isplativije je od gajenja pšenice

Tihomir je za emisiju „Svet poljoprivrede“ uporedio isplativost proizvodnje pšenice i paradajza.

Kako da prepoznate kvalitetan hibrid paradajza?

„Vidite, tu je ogromna razlika. Računali smo da će po završetku sezone, kad završimo sa paradajzom, jedno jutro paradajza biti vredno koliko 10 jutara pšenice i kukuruza. To je tako i kada je normalna godina, a ne samo kad je ekstremna poput 2014. godine, kada je bila poplava, a paradajz skup. Dakle, ne mora paradajz da bude skup da bi dobit bila veća, neka bude samo 15 dinara.“

Paradajz iz Čalme - ©Agromedia

Kaže i da sorta koju on gaji dobro rađa, a veći prinos znači i veći prihod: „Rodi 60 do 70 tona po hektaru. Kad to pomnožimo sa cenom, vidi se isplativost. Na primer, ovde ima 10.000 biljaka po jutru, neka bude samo 5 kilograma, to je 5 vagona. Zaista rodi toliko i, što je najbitnije, što ja taj paradajz sam plasiram.“
 


Danas žene kupuju gotov sok, prokuvaju ga na šporetu i to je to. Nema više onoga što je bilo ranije, da same cede, što su kod nas radile bake, to vreme je prošlo.

S obzirom na to da velike količine kvalitetnog paradajza sam prodaje, odlučio je da je najbolje da ga prerađuje u sok.


„Ovih godina sam prodavao konzumni svojim poslovnim partnerima koji cede paradajz u Zemunu, Novom Sadu i Beogradu. Imali smo tri cedare, a ove godine imamo pet. Sad smo otvorili još jednu cedaru u Novom Sadu, što se pokazalo kao dobar potez, jer se sok prodaje za 50 dinara, a odličnog je kvaliteta. Ljudi ga kupuju godinama, zadovoljni su sokom. Uzimaju i ovaj svež paradajz, ali malo.“

Tihomir primećuje da su se vremena promenila: „Danas žene kupuju gotov sok, prokuvaju ga na šporetu i to je to. Nema više onoga što je bilo ranije, da same cede, što su kod nas radile bake, to vreme je prošlo.“


Sok od paradajza, Tihomir Bojanić,  Čalma - ©Agromedia

Pitali smo ga da li na svojim parcelama koristi sistem za navodnjavanje ili je reč o suvom ratarenju.

Sve je to u suvom ratarenju. Ovo je industrijski paradajz koji se ne navodnjava. Vidite i sami tu je folija. Razmak je 90 centimetara red od reda, 60 centimetara struk od struka, a prvo sam sadio 80-60. Svake godine zaorem po jedno 3 do 4 vagona po jutru stajnjaka i bacim 500 do 600 kilograma veštačkog đubriva. Prinosi se kreću od 60 do 70 tona. Ove godine očekujem da će biti između 76 i 80 tona.“

Navodnjavati paradajz ili ne?

Zanimalo nas je i šta misli kakvi bi prinosi bili kada bi koristio sistem za navodnjavanje.

„Pa daleko veći. Ova sorta što sam ja radio, u Italiji u sistemu navodnjavanja daje prinos do 120 tona, znači može da rodi do 12 vagona. Maksimalna težina tog paradajza je 70 do 80 grama. Klasičan paradajz koji mi ovde gajimo, kada su u pitanju krupne sorte, one za pijacu, ima 4 do 5% suve materije. Ovaj ima 7 do 8%, znači da je sok gust skoro kao kečap. I tu je prednost. Na primer, kada mi to cedimo u Beogradu u našim prodavnicama, žene dođu i gledaju, a on jedva curi, što znači da je kvalitetan.“
 

Sorta paradajza koju gajim ima 7 do 8% suve materije pa je sok od njega gust kao kečap, što znači da je kvalitetan.

Jedan od razloga što je sok od paradajza koji Tihomir gaji veoma tražen je upravo taj što njegova gustina upućuje na to da je odličan.

„Zato verujem da će za 2 do 3 godine ovaj paradajz osvojiti naše tržište“, smatra on.

Najvažnije je odnositi se prema kupcu kao prema članu porodice

Uz očigledan kvalitet plodova, važno je obratiti pažnju na karencu, ističe Tihomir i ponosno dodaje da on to uvek čini. Najvažnije mu je da su kupci zadovoljni i da imaju poverenje u njegov proizvod jer, kako kaže, ne prodaje ono što ne bi dao svojoj porodici.

Tihomir Bojanić iz Čalme u polju paradajza - ©Agromedia


„Drago mi je što me pozovu majke sa malom decom i kažu – ‘Tiho, molim te, odradi mi 30 do 40 litara kuvanog, to mi je za decu’. I ja to sa voljom radim jer je to zdrava hrana i ne bih voleo da se iko ogreši o moju porodicu i decu, pa tako i ja vodim računa da budem korektan prema drugima.“

Sagovornik:
Tihomir Bojanić, Čalma 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica