Kalemljenjem paradajza do povećanja prinosa

Kalemljenjem paradajza do povećanja prinosa

Kvalitetan rasad veoma je važan za kasniji razvoj biljaka. Kalemljenjem paradajza obezbeđuje se otpornost ali i osigurava dobar prinos.


Paradajz u plasteniku - © Pixabay

 

Kalemljenje paradajza je agrotehnička mera koja se poslednjih godina kod nas uspešno primenjuje i sa sigunošću od 95%, uz poštovanje određenih kvalitetnih karakteristika rasada.

Prosečan prinos kalemljenjem može da se poveća i do 45% a poznato je da kod nekalemljenog rasada je propadanje biljaka zbog zemljišnih štetočina i preko 30%.

Postupak kalemljenja

Ako je podloga plavi patlidžan potrebno je preseći stablo što je više moguće. Stablo se seče žiletom pod uglom od 30 stepeni iznad kotiledonih listića. Paradajz koji treba da se nakalemi ne mora da se gaji u odvojenim saksijama nego u kontejnerima ili tacnama sa ćelijama koje su prečnika 60 milimetara. Ukoliko su to obične tacne minimalno rastojanje između biljaka je 40 milimetara. Paradajz se seče takođe pod uglom od 30 stepeni ali ispod kotiledonih listića, tako da nova biljka ima dva para kotiledona koji kada se pogleda od gore zauzimaju oblik slova X.

Spajanje dve biljke obavlja se silikonskim štipaljkam. Potpuno isti postupak je i pri kalemljenju na rascep, s tim što se kod plavog patlidžana rez na stablu u obliku slova V pravi iznad, a kod paradajza ispod kotiledona, takođe u obliku slova V. Nakon izvedenog procesa biljke je neophodno momentalno uneti u komoru za kalemljenje. Preporučuje se da temperatura bude između 25 i 32 stepena. Svetlost mora da bude minimalna a relativna vlažnost vazduha veća od 85%.

 


Ovako visoku relativnu vlažnost vazduha moguće je i treba je obavezno obezbediti i dodatnim isparavačima vlage, kako bi se stvorila dovoljno vlažna sredina. Tokom narednih jedan do tri dana na mestu preseka će se stvoriti kalus odnosno novo tkivo, tako da će biljka nastaviti potpuno nov život i rast sa novom podlogom.

Po otklanjanju štipaljki biljke se premeštaju u prvobitan tip objekta i nastavljaju rast. Nakon toga je najbolje obaviti folijarnu prihranu radi ubrzavanja porasta. Ceo proces do rasađivanja traje od 30-40 dana.

Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe
Autor: Dipl. inž. Zoran Milosavljević PSSS Kosovska Mitrovica


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica