SKROMNA RAČUNICA!? Od STO KOŠNICA može da se zaradi i živi pristojno

SKROMNA RAČUNICA!? Od STO KOŠNICA može da se zaradi i živi pristojno

Pčelar Franjo Bes iz Bačkog Brega bavi se pčelarstvom preko 10 godina i na svojoj okućnici ima oko stotinak košnica. Ovu godinu Franjo ocenjuje kao ne baš najbolju jer bagrem nije dobro medio, pa pčele nisu mogle da urade svoj posao. Po košnici se kako kaže vrcalo oko 10ak kilograma po košnici, a to je relativno loše.

košnice

Ni ova, kao ni prethodna godina nisu donele mnogo sreće našim pčelarima. Prošle godine je na severu Bačke bilo padala kisela kiša, takođe je bagrem omanuo, ali je onda i repica cvetala, odnosno medila i bilo je nekih 15ak kilograma po košnici, što je, kako Franjo kaže, takođe nezadovoljavajuće.

Ovaj deo Bačke veoma je pogodan za bavljenje pčelarstvom, jer ne samo što ima dosta bagrema, ovde je priroda netaknuta, a životna sredina dobro očuvana. Uslovi za pčelarenje su idealni, ali i priroda se kaže ovaj pčelar nekad poigra sa njima kao što je to slučaj sa ovom i prethodnom godinom.

Kad se završi bagremova paša, pčelari iz ovog kraja sele svoje pčele na suncokret. A ove godine je u odnosu na prošlu zasejano mnogo više suncokreta. A naš sagovornik se nada da će i ove nove sorte biti medonosnije i da će paše biti bolje. Košnice se prilikom preseljanja natovare u traktorske prikolice i presele na mesto gde će moći da pristupe suncokretu. Parcela, na kojoj je Franjo zasejao oko 300 hektara pod suncokretom, nalazi se na udaljenosti od deset kilometara. Napuni 5 ili 6 prikolica i potrebno mu je oko dva sata vožnje da preveze sve košnice.

košnice

Franjo Bes počeo je kao hobista, ali je ubrzo ovaj hobi pretvorio u biznis od koga se danas izdržava. Ako je čovek skroman i sa stotinak pčelinjih društava može dobro da se živi kaže Franjo. A svoje proizvode uglavnom prodaje na pijacama ili na veliko kod stalnih kupaca. Nemaju zalihe, a sav med uvek prodaju.

Koji je med najkvalitetniji?

“Od kvalitetnijih medova mogu ubrojati uljanu repicu, naročito pomešanu sa polenovim prahom od uljane repice. Tu su i livadski medovi jesenski gde je zastupljeno više medonosnih biljaka. Ti medovi su meni najkvalitetniji”, kaže Franjo Bes.

Za kraj Franjo zaključuje da sa trenutnim cenama meda i trudom koji ova porodica ulaže u pčelarenje i više je nego dovoljno da se preživi.


Sagovornik: Franjo Bes, pčelar iz Bačkog Brega

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica