Mali posedi možda ipak nisu prepreka za razvoj poljoprivrede

Mali posedi možda ipak nisu prepreka za razvoj poljoprivrede

Iz godine u godinu posedi se sve više smanjuju i ubrzano dolazi do usitnjenosti parcela. Iako mnogi agrarni stručnjaci smatraju da je ovo jedna od glavnih prepreka za razvoj proizvodnje u našoj zemlji, možda to i nije baš potpuno tačno. Mnoge druge zemlje u Evropi, čija se poljoprivreda odvija na mali posedima, izvoze velike količne proizvoda u druge zemlje, navodi se u studiji koju je sprovela konsultantska kuća SEEDEV.

U Srbiji, a pre svega u Vojvodini, u poslednjih desetak godina došlo je do prave male, mada tihe, agrarne revolucije. Gotovo u svakom vojvođanskom selu ima nekoliko desetina poljoprivrednika koji obrađuju desetine ili stotine hektara. Ti poljoprivrednici su shvatili kako tržište funkcioniše i nisu čekali da im država reši probleme ili stvori idealne uslove, nego su preuzeli rizik i novac kojim su raspolagali, bilo da su ga zaradili ili su se zadužili, ulagali u zemlju – zakupljujući je ili kupujući.

Četiri bitne stvari su najviše uticale na ove promene.

  1. Otvaranje granica i omogućavanje pristupa stranim inputima, tehnologijama i mehanizaciji;
  2. Razvoj tržišta kredita;
  3. Iznošenje na tržište državnog zemljišta i omogućavanje svima da kroz fer postupak dođu do njega i
  4. Visoke cene žitarica i uljarica koje nisu pokrenule, ali su ubrzale proces ukrupnjavanja.

Tako danas u Vojvodini 27 hiljada gazdinstava obrađuje 80 odsto poljoprivrednog zemljišta, dok ih ukupno ima 143,6 hiljada (odnos 20:80). U centralnoj Srbiji 221 hiljada poljoprivrednika obrauje 88 odsto zemljišta (odnos 58:88).

Mali posedi nisu prepreka za razvoj - © Pixabay

 

Struktura proizvođača ne predstavlja prepreku za razvoj

Mnogi smatraju da struktura  porodičnih gazdinstava u Srbiji, odnosno usitnjenost zemljišnog poseda predstavlja ograničavajući faktor razvoja. Međutim, statistički prikaz gazdinstava ne odgovara u potpunosti realanom stanju, jer svaki popis, naročito u SEE regionu ima tendenciju da povećava broj gazdinstava i smanjuje broj hektara.

A čak i da je struktura statistički nezadovoljavajuća iskustva pojedinih zemalja pokazuje da poljoprivreda i sa manjim gazdinstvima može biti uspešna. Poljska, koja ima strukturu gazdistava najsličniju Srbiji odličan je primer uspešne poljoprivrede koja ostvaruje izvoz od preko 25 milijardi USD godišnje.

U EU čak 49 odsto gazdinstava ima manje od dva hektara i poseduje dva odsto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok sa druge strane tri odsto najvećih gazdinstava, koja imaju više od 100 ha, raspolaže sa preko 50 odsto poljoprivrednog zemljišta u EU-28.


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica