Nova Crnja – opština

Izaberite opštinu

Opšti podaci o opštini Nova Crnja

Opština Nova Crnja pripada Srednjebanatskom okrugu i nalazi se u severoistočnom Banatu, u AP Vojvodini. Zauzima teritoriju od 273 kilometara kvadratnih, od čega se poljoprivredno zemljište prostire na 24.901 hektara, a šume na 470 ha.

Graniči se sa Rumunijom u severoistočnom delu, na jugu joj je opština Žitište, a na zapadu i severozapadu Kikinda. Nova Crnja je sedište Opštine, ali najveće mesto je Srpska Crnja. U svom sastavu ima šest naselja: Aleksandrovo, Vojvoda Stepa, Nova Crnja, Radojevo, Srpska Crnja i Toba.

Opština, prema poslednjem popisu, ima 10.272 stanovnika. Većinsko stanovništvo je srpsko sa udelom od 67,4%, osim Nove Crnje i Tobe gde je većinski živalj mađarski. U upotrebi su srpski i mađarski jezik.

Opšti podaci o poljoprivredi u Novoj Crnji

Na 24.800 ha obavlja se biljna proizvodnja, a to čini 1,38% poljoprivrednog zemljišta Vojvodine. Oranice su zastupljene na 24.500 ha, livade na 27, a pašnjaci na 145 ha. Vinogradi zauzimaju 30 ha, dok je 86 ha voćnjaka u posedu seljačkih domaćinstava. Zastupljeno je i stočarstvo, dok su voćarstvo i vinogradarstvo simbolični. 52,7% stanovništva uglavnom se bavi poljoprivredom. Opština ima pet lokacija za industrijske zone. U Srpskoj Crnji se nalaze tri, a dve su locirane uz magistralni put M7.U Novoj Crnji je izvor mineralne i termalne vode sa temperaturom od 40-80oC, kada je reč o turizmu, najpoznatija je spomen-kuća pesnika i slikara Đure Jakšića.

Istorija Nove Crnje

Teritorija opštine Nova Crnja stara je oko šesto godina i naseljavali su je različiti narodi. U jednom dokumentu iz 1441. godine spominju se Kraljevski Srbi, koji su bili nastanjeni u središnjem delu Ugarske. Od XIV veka pa nadalje, Srbi naseljavaju ove prostore bežeći od Turaka, a najveća seoba je pod vođstvom Patrijarha Čarnojevića 1690. godine. Iz 1660. godine datira prvi delimičan popis Srpske Crnje jer su tu upisani samo imućniji građani, koji su dali prilog putujućim sveštenicima.

1699. godine, posle bitke na Čeneju, doseljava se 13 porodica Srba iz Srbije, Crnogoraca i doseljenika iz Sandžaka. U XVIII veku na ove prostore dolaze i porodice iz Rumunskog Banata, a istovremeno dolaze i Srbi. Iz mesta Sent-Mihalj dolazi oko 68 srpskih porodica, a iz Habzburške monarhije na ove prostore naseljavaju se i Nemci koji će se odseliti nakon Drugog svetskog rata. Mađari najviše dolaze iz Segedina, Arada i Makoa, a dovodi ih grof Cekonic kao jeftinu radnu snagu.

U XX veku, posle Prvog svetskog rata došlo je do veće kolonizacije na ovom prostoru i tada je nastalo naselje Vojvoda Bojović koje je kasnije dobilo naziv Srpska Crnja. Posle Drugog svetskog rata je najveća kolonizacija, kada ove prostore naseljavaju Srbi iz Bosanske Krajine.

Značajne ličnosti koje su živele i radile u Opštini su: doktor teologije Jene Sentklarai, kompozitor Josif Marinković, glumac Joca Savić, episkop bački Nikanor i revolucionar i književnik Bogdan Čiplić.

 

 

Manji deo teritorije leži na višim terenima lesne terase, dok se na itebejskoj depresiji prostire veći deo Opštine. Nalazi se na 45° 40´ severne geografske širine i 20° 36´ istočne geografske dužine. Prosečna nadmorska visina je 78 metara, a klima umereno-kontinentalna. Kroz Opštinu prolazi međunarodni put M-7 koji povezuje Republiku Srbiju i Rumuniju, a pored ovog puta nalaze se naselja Aleksandrovo, Nova Crnja i Srpska Crnja. Od Nove Crnje ovaj put ide na jugozapad, ka Zrenjaninu. 

U opštini Nova Crnja, prema zvaničnim podacima iz popisa poljoprivrede koji je Republički  zavod za statistiku sproveo 2012. godine, 1.592 gazdinstva koristi poljoprivredno zemljište. U najvećem broju imaju oranice i bašte, odnosno najčešće gaje kukuruz za zrno (njih 1.279), a zatim pšenicu i krupnik – 1.083 gazdinstva. Prema broju slede poljoprivredna domaćinstva koja proizvode suncokret – 742 i lucerku (355).

Najveći broj gazdinstava su porodična (99,56%), a ostalo su pravna lica.

Ukupno 108 gazdinstava gaji različite kombinacije useva i stoke, njih 205 se bavi kombinovano ratarstvom, svinjama i živinom, međutim najviše je onih koji su se specijalizovali za žitarice (839).

Poljoprivredom se u Novoj Crnji bavi 2.863 ljudi, a muškarci prednjače kada je reč o ukupnom broju.

Polna struktura stanovništva u opštini Nova Crnja @AgromediaKada je reč o nosiocima gazdinstava u Novoj Crnji, muškarci su ponovo u prednosti i učestvuju sa 83,90%, dok je udeo žena mnogo manji (16,10%).

 Nosioci gazdinstava u opštini Nova Crnja @AgromediaKada je reč o članovima poljoprivrednih domaćinstava, tu su žene u većini i ima ih 56,68%.