Stočarstvo u Svrljigu: Prerada mleka ipak isplativa

Stočarstvo u Svrljigu: Prerada mleka ipak isplativa

Svrljig je 2005. godine proglašen za opštinu sa najnižom  prosečnom zaradom po zaposlenom. Ne toliko drugačije opštine na jugu poznate su po svojim velikim prirodnim bogatstvima, ali i po izuzetno slabo razvijenoj prerađivačkoj industiji. Međutim, sa razvojem zadrugarstva, poslednjih godina, beleži se napredak u mnogim granama poljoprivrede. Jedan takav primer je i svrljiška mlekara.

Mlekarska zadruga „Aeckoop“ je osnovana 2006. godine sa ciljem da se sačuvaju prirodne blagodeti ovih krajeva. Svrljig je veoma poznat po stočarskoj i mlekarskoj proizvodnji. Ovde su nastali neki proizvodi koji danas nose zaštitu geografskog porekla, kao što su svrljiški sir i kačkavalj, ali i nadaleko poznati srvljiški belmuž. U jednom trenutku su sve mlekare prestale da rade, a onda je počela da radi ova mlekara i danas prerađuje oko 1.000 kravljeg mleka dnevno.

„Naša mlekara ne spada u grupu velikih i baš zato što je velika konkurencija, odlučili smo se da proizvodimo specifične proizvode. I mi još uvek nemamo sertifikat organske mlekare, ali to što radimo je tako blizu organskoj proizvodnje. Pored kravljeg mleka od kog imamo najviše proizvoda, planiramo i da pravimo ovčiji sir od mleka svrljiške ovce koja je vovde veoma cenjena i gajena. S obzirom na to da je ovaj predo veoma poznat i po lekovitom bilju počeli smo da pravimo i sireve sa sremušem, sa žalfijom, dimljeni beli sir i još neke specifične proizvode koji su karakteristični za ovaj kraj. Na taj način možemo da i najprobirljivijim kupcima ponudimo nešto malo drugačije“, kaže Vlada Krstić, vlasnik zadružne mlekare „Aeckoop“.

Mlekara u Svrljigu - © Agromedia 

Značajan iskorak i specijalizaciju u stočarskoj proizvodnji postigla je nakon prijavljivanja na konkurs za subvencionisanje zadruga u rubnim i pograničnim delovima Srbije, koje prošle godine raspisalo ministarstvo za duženo za regionalni razvoj. 

Finansiranje ovakve proizvodnje i sopstevnih sredstava je za ovu zadrugu bilo nerealno, tako da je adekvatna pomoć došla u pravo vreme. Proces prijave na ovaj konkurs, kako ističu ovi zadrugari nije bio nimalo komplikovan, čak štaviše ovo je iz njihovog iskustva jedan od najjednostavnijih konkursa. Jedino što je važno je da znate tačno šta želite.

„Sredstva koja smo ostvarili preko konkursa iz ministarstva za regionalni razvoj veoma su bila značjna za nas jer smo uspeli da kompletiramo opremu i nabavili smo 200 grla ovaca. Kupili smo sudove i komore za kiselo-mlečne proizvode. Proširili smo se, sada imamo u planu da radimo još neke kiselo-mlečne proizvode kao što je kajmak. na taj način ćemo upotpuniti ovu našu mlekarsku ponudu i povećati kapacitet“, objašnjava Krstić.

Mlekara u Svrljigu - © Agromedia

Tokom proteklih nekoliko godina veliki broj zadruga je osnovano u Srbiji, a posebno u onim rubnim, pograničnim i nerazvijenim delovima naše zemlje. One još uvek posluju sa uspehom. Za samo dve godine čak 440 zadruga je formirano, a mi smo finansijski pomogli 94 zadruge a one još uvek rade ističe ministar Milan Krkobabić.


Sagovornici: Vlada Krstić, zadrugar
Milan Krkobabić, ministar

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica