Pet pitanja i odgovora za proizvođače mesa na malim farmama

Pet pitanja i odgovora za proizvođače mesa na malim farmama

Prilikom zasnivanja stočarske proizvodnje, farmeri imaju mnogo pitanja i nedoumica. Od toga gde mogu izgraditi objekat za proizvodnju mesa, odakle mogu da nabavljaju životinje za preradu mesa, do toga kako da proizvode hranu “tradicionalnog porekla”. 

Mala farma - © Agromedia

1. Da li objekat za preradu mesa može da bude izgrađen u okviru porodičnog gazdinstva, odnosno u dvorištu domaćinstva?

Da. Dozvoljeno je da objekat za preradu mesa bude u okviru dvorišta gazdinstva, kako u slučaju objekta za preradu mesa na gazdinstvu, tako i za objekat za preradu mesa malog kapaciteta.

U oba slučaja potrebno je da prostori za preradu mesa budu odvojeni od dela dvorišta za primarnu proizvodnju – tamo gde se uzgajaju životinje, skuplja stajnjak ili drži poljoprivredna mehanizacija. Neophodno je da se poštuju odgovarajući opšti zahtevi propisa koji se odnose na izgradnju, raspored i opremanje objekta, uključujući uslove za snabdevanje vodom, čišćenje i dezinfekciju objekta i opreme, uklanjanje otpadnih voda i sporednih proizvoda životinjskog porekla i zaštitu objekta od štetočina.

Za razliku od objekta za preradu mesa malog kapaciteta (koji imaju godišnji kapacitet do 100 tona svih vrsta gotovih proizvoda), u objektu za preradu mesa na gazdinstvu (sezonska/godišnja prerada mesa u količini do 1000 kg tradicionalnih proizvoda), dozvoljeno je korišćenje prostorija u stambenom delu domaćinstva, kao što su toilet i garderoba.

Mala farma - © Agromedia

2. Ako započinjem preradu mesa na mojoj farmi, odnosno gazdinstvu, mogu li da nabavljam životinje od komšija iz sela?

Ne. Prerada mesa na gazdinstvu usmerena je na dodavanje vrednosti mesu životinja iz sopstvenog uzgoja. To znači da za preradu mesa na gazdinstvu može da se koristi samo meso dobijeno od životinja iz sopstvenog uzgoja, zaklanih u odobrenoj klanici. Drugim rečima, za preradu mesa na gazdinstvu nije moguća nabavka životinja od drugih uzgajivača i/ili mesa od drugih dobavljača.

Ako nabavljate životinje od drugih uzgajivača prelazite u kategoriju objekta za preradu malog kapaciteta.

3. Da li klanje životinja može da se radi u istom objektu u kome se radi prerada mesa na gazdinstvu?

Da. Objekat izgrađen na gazdinstvu može da obuhvati delatnosti klanja životinja i prerade mesa na gazdinstvu. Obe delatnosti mogu da se rade u istom objektu, čak i u istom prostoru, ukoliko se određene aktivnosti rade u različito vreme i za to dobije odobrenje nadležnog organa, odnosno veterinarske inspekcije. Bez obzira da li se nalazi na gazdinstvu ili ne, objekat za klanje uvek mora da bude odobren i ako isti proizvođač koji vodi poslove prerade mesa na gazdinstvu obavlja i delatnost klanja životinja.

Odvajanje aktivnosti u vremenu znači na primer da jedan dan može da se obavlja klanje, a zatim, nakon detaljnog čišćenja i dezinfekcije prostora i opreme, da se radi prerada mesa.


Mala farma - © Agromedia

4. Kako dokazujem poreklo životinja sa svog gazdinstva? Kako da pratim količinu proizvedenih proizvoda?

Poreklo svake životinje dokazujete dokumentima i evidencijom koja obezbeđuje mogućnost praćenja – sledljivost od njenog rođenja ili nabavke, do njene prodaje ili klanja. Svojim sistemom praćenja prijema mesa, procesa proizvodnje i isporuke proizvoda, vezujete svaku proizvodnu partiju (npr. datum proizvodnje) sa ulaznom sirovinom, tj. životinjama koje su uzgajane na vašem gazdinstvu, što znači da su rođene ili da su držane bar 3 meseca na vašoj farmi (goveda ili svinje), a živina (brojleri) najmanje 3 nedelje.

5. Kada mogu da smatram da je hrana koju proizvodim “hrana sa tradicionalnim karakteristikama” i koja odstupanja u propisima mogu da se koriste za proizvodnju takve hrane?

Hrana sa tradicionalnim karakteristikama je hrana koja je istorijski prepoznata kao tradicionalni proizvod, proizvedena na tradicionalan način, ili je nacionalnim propisom zaštićena kao tradicionalna hrana


Za ovakve proizvode, u Republici Srbiji dozvoljena su odstupanja koja se odnose na:

korišćenje prirodnih materijala u prostorijama, na primer u prostorijama za zrenje, dimljenje, proizvodnju. Ovo se odnosi na opšte higijenske zahteve za prostore u kojima su takvi proizvodi izloženi uticaju sredine potrebnom za razvoj njihovih posebnih svojstava. Tako podovi, zidovi, tavanice i vrata ne moraju da budu od glatkih, nepropusnih, neupijajućih ili od materijala otpornog na koroziju. To uključuje na primer pećine ili stene, kamen kao prirodne geološke zidove, plafone i podove.


Mala farma - © Agromedia

učestalost čišćenja i dezinfekcije takvih prostorija, kako se ne bi ugrozila specifična ambijentalna flora.

upotrebu pribora i oprema od drveta ili drugih prirodnih materijala. To se odnosi na materijale od kojih se izrađuju pribor i oprema za izradu, omotavanje i pakovanje tradicionalnih proizvoda, pri čemu moraju redovno da se čiste i dezinfikuju i da se održavaju u prihvatljivom stanju.

Kako biste se upoznali sa kategorizacijom Vaše sadašnje ili buduće delatnosti, posetite sajt malafarma.rs i saznajte šta to konkretno znači u smislu obaveza, ali i pogodnosti koje status proizvođača malih kapaciteta sa sobom nosi.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica