Koje su prednosti sopstvene proizvodnje stočne hrane?

Koje su prednosti sopstvene proizvodnje stočne hrane?

Koje su prednosti sopstvene proizvodnje stočne hrane? - ©Agromedia

Osnov uspešne govedarske proizvodnje pre svega zavisi od  dobrog genetskog potencijala grla i njihove kvalitetne ishrane. Inače, bez dovoljne količine kabaste stočne hrane vrlo je teško organizovati stočarsku proizvodnju, posebno na gazdinstima koja se bave govedarstvom, a pre svega se to odnosi na uzgoj muznih krava ili tov junadi. Prednosti proizvodnje kabaste stočne hrane na sopstvenom gazdinstvu i pripreme kukuruzne silaže ali i senaže, uvideli su Gentići iz Gole Glave kod Valjeva, koji se bave mlečnim govedarstvom.

Na njihovoj farmi je 12 muznih krava, od kojih je svakodnevno na muži osam i koje u proseku daju 170 litara mleka. Ove godine za njihovu ishranu tokom zime pripremiće oko 100 tona senaže i kukuruzne silaže. U silo jamama već spremno čeka blizu 60 tona senaže od stočnog graška i zobi.

Kako objašnjava Nikola Gentić, združeni usev ove dve kulture zasejan je 15. marta, sa 225 kilograma stočnog graška i 70 kilograma zobi po hektaru. Đubrenje je izvršeno sa 500 kilograma KAN-a i isto toliko NPK –a (15:15:15). Dan pre siliranja usev je pokošen kako bi biljna masa malo provenula i vlažnost spustila na nekih 65 do 70 procenata. Na svaku prikolicu senaže od 2,5 tone, dodato je  55 kilograma prekrupe od kukuruza.

„Sa površine od 1,5 hektara bilo je između 55 i 60 tona sirove mase. Kada se završi siliranje potrebno je da prođe 40 dana do otvaranja silo jame i upotrebe senaže za ishranu krava. Ovako odrađena senaža, od ovih biljaka ima veliku proteinsku moć. Mnogo je jača i bolja od kukuruzne silaže“, kaže Gentić.

Prema njegovim rečima, kada se kravama daje kvalitetno seno, a umesto kukuruzne jedu senažu od stočnog graška dolazi do povećanja količine mleka za 5 do 10 litara po grlu i sve to uz dobru genetiku.

Koje su prednosti sopstvene proizvodnje stočne hrane? - © Dejan D. Agromedia

„Senažu vidim kao jednu budućnost u mom kraju, koja je svima još nepoznata, ali mnogo bolje i isplativije hranivo”, kaže Gentić.

Dodaje da su istu parcelu iskoristili po drugi put ove godine i zasejali silažni kukuruz gde očekuju da će od ove ratarske kulture dobiti 40 tona kvalitetnog hraniva.

„Kada govorimo o stočnim hranivima ne možemo reći da je nešto jeftino, međutim postoje više i manje skupa hraniva. Jedna od mogućnosti, a zahvaljujući pre svega našim semenskim kućama koje se bave proizvodnjom krmnih kultura, postoje vrlo realne mogućnosti da svako gazdinstvo koje se bavi stočarskom proizvodnjom, na svom imanju proizvede značajne količine kabaste stočne hrane“, kaže dr Radosav Vujić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe „Valjevo“.


Postoje kulture koje mogu da se seju u jesen a da se u proleće skida usev, nakon čega na istoj parceli može da se poseje silažni kukuruz i na taj način sa jedne parcele imamo dve žetve.

„Kada se to preračuna na hranjive materije, koliko se sa jednog hektara dobije, onda se sigurno može govoriti o pojeftinjenju stočarske proizvodnje pogotovu kada uzmemo u obzir cene koncentrovanih hraniva koja se koriste u ishrani domaćih životinja“, navodi Vujić.

Koje su prednosti sopstvene proizvodnje stočne hrane?- ©Agromedia


Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje da stočni grašak, grahoricu ili kelj gaje u monokulturi ili u združenoj setvi, koje se mogu koristiti kao zelena stočna hrana ili hraniva za spravljanje sena ili senaže.

„I podaci iz literature, a i praktična iskustva govore da prilikom korišćenja senaže u ishrani muznih krava dolazi do povećanja mlečnosti preko 25 procenata. Ovi procenti ni malo nisu zanemarljivi i ono što je jako bitno obzirom na cene koncentrata ovo hranivo smanjuje njihovu upotrebu u ishrani. Dnevne potrebe muznih krava u proteinima biće zadovoljene iz ovog manje skupog kabastog stočnog hraniva“, pojašnjava Vujić, savetodavac za stočarstvo i dodaje: „Dobro znamo i da su proteini deficitarne materije kada je u pitanju israna svih vrsta i kategorija domaćih životinja tako da se i sa te strane preporučuje poljoprivrednim proizvođačima da ih gaje“.


Dnevna količina senaže koja se daje životinjama zavisi pre svega od njihovih proizvodnih svojstava ali ona se u proseku kreće od 20 do 25 kilograma po jednom grlu.

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica