Postrna setva – kako da se sa jedne parcele uberu dve letine

Postrna setva – kako da se sa jedne parcele uberu dve letine

Postrna setva kultura nastupa nakon žetve ozimih strnina, a idealna predkultura je ječam koji se prvi skida.

Ilustracija: Postrna setva kukuruza - © Pixabay

Jun mesec je kada počinju radovi oko žetve ozimih strnina i u zavisnosti od roka setve prvo se vrše ječam, pa pšenica, tritikale, aovas i raž nešto kasnije. Međutim, kultura koja se u junu sigurno vrše je ječam. Kao ozimo strno žito, koje, ukoliko su ispoštovane sve agrotehničke mere, ostavlja zemljište sa veoma malom količinom korova, a vrše se već početkom juna meseca, predstavlja idealan predusev za postrnu setvu.

Kukuruzni plamenac-posledica gajenja u monokulturi

Kada se pomene postrna setva, odmah se zna da će se sa jedne parcele skinuti dva roda. To je sa agronomskog i organizacionog gledišta idealno. Još kada se to postiže na više parcela u posedu gazdinstva, to značajno dovodi do povećavanja prihoda na gazdinstvu. Pri odlučivanju na preduzimanje takve proizvodnje treba imati u vidu sledeće faktore:

  • postojanje mogućnosti navodnjavanja
  • poznavanje zemljišnih karakteristika i
  • očekivane količine padavina.

Navodnjavanje je jedna od najvažnijih mera nege u biljnoj proizvodnji. Posedovanje sistema ne mora da znači i njegovu nužnu upotrebu. Voda je dobar sluga a rđav gospodar. Ukoliko je godina sa povoljnim režimom padavina, a mi posedujemo sistem za navodnjavanje, ne moramo, i nećemo ga koristiti. U suprotnom imamo sigurnu proizvodnju, tokom cele godine. Njegova opravdanost pri korišćenju, je isplativa ako se koristi po potrebi na parceli tokom cele godine.

Udružena sadnja: Kako da gajite tikve, kukuruz i pasulj

Poznavanje karakteristika zemljišta, njegove teksture, sastava i kvaliteta, od velikog je značaja ne samo za postrne useve. Visok sadržaj organske materije, a pre savega humusa u zemljištu garantuje bolje i duže čuvanje zemljišne vlage. Ukoliko su nam parcele pored reka, znači, zemljište je u tipu aluvijuma, dobro drži vodu, nemamo potrebe da razmišljamo o opravdanosti postrne setve. Tu nam je veći problem oko odvođenja vode prilikom većih padavina i izlivanja reke. Zemljišta koja slabo drže vodu, zemljišta sa većim sadržajem peska, nisu povoljna za postrnu setvu, i na takvim zemljištima ona može doći u obzir samo ako je zemljište u sistemu navodnjavanja.


Ukoliko se po očekivanim i predviđenim podacima od strane ovlašćene organizacije u periodu od juna do avgusta očekuju padavine, onda možemo krenuti u postrnu setvu. Još ako su parcele, a jesu, u reonu gde se javljaju rose, opet treba sejati jer će ta jutarnja vlaga obezbediti minimum vlage za vegetaciju našeg postrnog useva.

Postrno se mogu sejati kukuruz iz FAO 100 i 200, kao i soja iz grupe zrenja 00 i 000. To su biljne vrste sa veoma kratkom vegetacijom. Primera radi kukuruz iz FAO 100 je popularan „stodanac“, a soje iz grupa zrenja 000 su i kraće vegetacije.

Obrada predsetvena, ne treba da bude duboka. Tanjiranje, ili ljuštenje strništa, po potrebi useva uneti azotna đubriva, a posle setve je obavezno valjanje, kako bi klijanje i nicanje bilo što ranije.


Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe

Autor: dipl. inž. Dušan Despotović


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica