
Nove sorte pšenice - trpe velike doze đubrenja
Odabir prave sorte pšenice može vam doneti prinos i do 10 tona po hektaru, a kompanija Agromarket ima u ponudi sorte sa vrhunskim rezultatima.
Slavko je od plodne ali neobrađene crne zemlje napravio zavidne prinose kojima se danas ponosi. Zajedno sa svojim sinovima najpre su zatrli žetvene ostatake tanjiračom i obavili sve tretmane i rešili se korova na parceli. Međutim kako bi poboljšao zemljište, a kasnije i podstakao veći porast ovih kultura on je koristio preparate kompanije Biofor System.
„Mnogi mi nisu verovli kad sam im rekao da to koristim. Za njih to bila sveta vodica u koju nisu verovali. Ja sam im govorio videćte od ovog boljeg nema. Jer ovo mesto se zove Lučina vrba što znači da su nekada bile vrbe i da je potrebno malo poboljšati i promeniti sastav zemljišta da bi uspele sve ove ratarske kuklture koje ja sad gajim. sad svi kad prođu i pogledaju, kažu mi svaka ti čast imaš pšenicu najbolju u ataru“, kaže Slavko Durdov, proizvođač iz Gradine.
Preparati kompanije Biofor System kao što su BIOplug, BIOgnezdo, BIOeho, BIOactive, BIOplus i BIOsoya preparati su koji se mogu koristiti u svim ovim kulturama i za poboljšanje kvaliteta zemljišta.
Kako naš sagovornik kaže da se to oseti i kad se stavi ruka u džep, ali i ako želimo da ostavimo budućim generacijama nešto od nasleđa čime će moći da se bave još godinama unapred.
„Dok ja budem mogao neću odustati od korišćenja ovih preparata. A ko nije neka osvjedoči sam. Ja sam odavno osvjedočio“, zaključuje ovaj zadovoljni proizvođač.
Sagovornik: Slavko Durdov, proizvođač iz Gradine u Hrvatskoj
Odabir prave sorte pšenice može vam doneti prinos i do 10 tona po hektaru, a kompanija Agromarket ima u ponudi sorte sa vrhunskim rezultatima.
Pitali smo naše ratare kakvo je realno stanje i da li im se isplati ulagati u mehanizaciju i skladište. Evo šta su odgovorili.
Kako su negativne strane privatizacije i globalizacije otežale poljoprivrednu proizvodnju? Koji su primeri dobre prakse koje država može da primeni da bi pomogla?
Raž ima skromnije zahteve prema uslovima uspevanja u odnosu na pšenicu, pa i na ostala prava žita.
Ove godine, Srbiju je pogodila suša koja se ne pamti u poslednih 30 godina. Koje su vidljive posledice, a koje su prognoze?