Kako se trihinela prenosi na čoveka?

Kako se trihinela prenosi na čoveka?

U toku cele godine, a naročito u jesenjem i zimskom periodu, kada je vreme svinjokolja postoji velika mogućnost da se, jedući meso i prerađevine od mesa, ljudi zaraze trihinelozom i obole. Iako ne spada u smrtonosne bolesti, trihineloza može da nanese velike štete ljudskom organizmu. Posledice ove bolesti traju dugo.

Kako se trihinela prenosi na čoveka - ©Pixabay

 

Kao u mnogim drugim zemljama i kod nas je obavezan mikroskopski pregled svinjskog mesa nakon klanja životinje. Najbolje je uzeti deo dijafragme, jer je tu najveća koncentracija parazita.

Trihineloza je bolest koju izaziva valjkasti crv trichinella spiralis dužine 1,4-4 mm. Trichinella kao polno zrela jedinka živi u crevima ljudi i nekih životinja, naročito svinja, pacova i miševa. Ženke donose na svet žive larvice koje odlaze iz creva u krvne sudove i zatim u mišiće gde se učaure i ostaju na tom mestu sve dok ne dospeju u creva neke druge životinje.

To je bolest koja može da bude prava invazija kod ljudi, naročito u predelima koja su dosta zaražena i gde se manje pridaje značaj preventivi i profilaksi. Čovek se zarazi jedući svinjsko meso (ili meso divlje svinje, medveda, jazavca). Svinjsko meso se zarazi tako što svinja pojede pacova ili miša (ili njihov izmet), pa ovaj valjkasti crv pređe u njen organizam i zarazi je. Iz ovog razloga, neophodno je redovno testirati uzorke mesa i divljači.

Dakle, kada se nađe u organizmu svinje trihinela se lako prenosi na čoveka koji konzumira slabije obrađene mesne proizvode, ili nedovoljno prženo ili pečeno meso. Osoba koja se zarazila oseća veliku slabost, ali tek nekoliko dana nakon konzumiranja zaraženog mesa. Zato preventiva igra ključnu ulogu.

Naime, trichinellu ubija temperatura od 70 stepeni, dok je salamurenje totalno nepouzdano. Takođe je ubija i nagli tretman veoma niskim temperaturama, odnosno trenutno zamrzavanje koje se mora sprovesti po pravilima

Za sprečavanje pojave trihineloze od velikog je značaja deratizacija – uništavanje glodara. To je naročito obavezno na područjima koja su sklona ovoj zarazi.


Autor: Goran Joksić, dipl. inž. stočarstva

PSSS Kragujevac

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica