Zaštitite paradajz od virusa

Zaštitite paradajz od virusa

Virusi zauzimaju značajno mesto u rizicima povrtarske proizvodnje. Oni nisu specijalizovani, već napadaju više vrsta. Mere koje se mogu sprovesti su uglavnom preventivne.

Paradajz ©Pixabay


Među patogenima koji mogu ugroziti proizvodnju paradajza značajno mesto zauzimaju virusi. Virus mozaika krastavca (cucumber mosaic virus) na paradajzu može da izazove veoma teške patološke promene.  

Na zaraženim biljkama prvi simptomi su u vidu blagog šarenila koje vremenom postaje izraženije. Usled morfoloških promena izdanci dobijaju končast izgled (nitavost paradajza). Biljke zaostaju u porastu, kržljavije su, kolenca su im često zbijena.  

Može doći do pojave nekroze duž lisnih nerava, nekrotičnih crtičastih pega duž stabla i na plodovima. Sterilnost cvetova se javlja pri združenoj infekciji sa virusom mozaika duvana. Formirani plodovi su lošijeg kvaliteta, deformisani, čvrsti i sitniji.  

Gajenje paradajza je izuzetno teško, ako se uzgaja kako treba.

Biljne vaši su značajan faktor širenja ovog virusa, a prenosi se i mehanički, sokom zaraženih biljaka. Domaćini virusa su i krastavac, dinja, tikva, paprika, spanać, salata, lucerka, crvena i bela detelina. Mere kontrole podrazumevaju proizvodnju zdravog rasada, suzbijanje vaši kao vektora virusa, suzbijanje korova na kojima se takođe može održati, uništavanje zaraženih biljaka, uklanjanje biljnih ostataka, primena plodoreda sa predkulturama koje nisu domaćini virusa poput pšenice ili ječma. Izbegavati povšine pod višegodišnjim leguminozama.  

Virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus) na mladom lišću biljaka paradajza dovodi do zadebljanja nerava, kao i do pojave nekrotičnih prstenastih pega. Lišće je uvijeno i naborano, stablo savijeno i skraćeno. Biljke dobijaju žbunast izgled, sa simptomima uvenuća vrha biljke.  


Bronzasta boja koja je karakteristični simptom, najpre se javlja na osnovi naličja lista, a potom širi po čitavoj liski. Na plodovima se uočavaju žute, bledocrvene ili bele zone oivičenih koncentričnim prstenovima. Plodovi često neravnomerno sazrevaju. Domaćini virusa su i paprika, plavi patlidžan, duvan, pasulj, grašak, salata, spanać.  

Insekti osim što prenose viruse, oštećuju plodove.

Prenosioci virusa su tripsi. Mere zaštite su preventivne. Treba koristiti zdrav sadni materijal. Rasad paradajza treba proizvoditi u odvojenim lejama, a biljke u polju gajiti prostorno odvojene. Obavezan je pregled biljaka koje se unose u zaštićen prostor, ili sade na otvorenom, na prisustvo virusa i tripsa. Suzbijajte tripse i korove kao moguće nosioce zaraze. Gajite otpornije sorte i hibride. Obolele biljke je potrebno ukloniti i uništiti.   


Autor: dipl.ing. Bojana Karapandžić

Izvor: PSSS


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica